Media planiranje danas

U ovom članku bih se osvrnula na neke manje ili veće promjene i trendove u planiranju i zakupu medija. Klijenti sve više paze na svaku kunu koju investiraju u oglašavanje, te i samima više nije dovoljan samo branding efekt kampanje, već traže i konkretne efekte. Što su mediji i agencije učinili po tom pitanju?

Foto: mmagallan/Sxc

Sve je popularniji model zakupa medija po dosegu (Cost Per Reach; CPR). Ovaj oblik zakupa prodaje doseg medija (ili rubrike na portalu), na način da naplaćuje prikazivanje bannera 1, 2 ili 3 puta po cookie-u (browseru, ili nazovimo to netočno jedinstvenom korisniku) u periodu zakupa,  koji je obično tjedan dana.

Kod ovog modela zakupa postoji nekoliko problema, a prvi je što kupujemo mačka u vreći. Niti jedan od portala koji prodaju ovaj model ne garantira da će banner biti prikazan svakom cookie-u a kamoli jednom cookie-u više puta. Prije svega, kampanje po dosegu nemaju veći prioritet isporuke od kampanja prodanih po primjerice CPM modelu. Osim toga, što se događa ukoliko portal proda više CPR kampanja za jedan period, veći nego što mu je prosječan broj visita/cookie-u u tome periodu?

Jednostavnosti radi, nazovimo cookie – jedinstvenim korisnikom. Oglašivač A i oglašivač B zakupe u istom tjednu isti format bannera s dosegom 3x po jedinstvenom korisniku, a taj korisnik portal u tjedan dana posjeti 4 puta. Osim toga, zanimljivo je da portali u modelu zakupa po dosegu ne garantiraju nikakav doseg. Što onda na kraju kupujemo? Aha, ponekad (ako imamo sreće) nešto povoljniji CPM s frequency cap-om. Ovaj model zakupa bi bio fer kada bismo imali ili garanciju dosega (procjena na temelju prethodnih kampanja/Analyticsa/Traffica) s evenutalnim produženjem kampanje ukoliko zakupljeni doseg ne bude postignut. U tom slučaju barem bi naziv CPR imao smisla.

Osim toga, planiranje je u pravilu postalo početna točka mog posla. Na temelju brojnih parametara napravimo media plan za koji procjenimo da bi za klijenta imao najviše smisla i nakon što ga klijent odobri, pravi posao počinje jer je vrijeme za optimizaciju. Pitanje je samo odakle krenuti? Neki klijenti još uvijek kao kriterij uspješnosti uzimaju CTR, dok je drugima bitan i ROI (cost per like, lead, order, action, application user itd). Svaka kampanja je specifična, no bitno je za svaku pojedinu kampanju što bolje iskoristiti budget na način da u što ranijoj fazi otkrijemo koja kombinacija portala/rubrika/formata/kreativa funkcionira najbolje prema pojedinoj ciljnoj skupini te temeljem toga kontinuirano donosimo nove zaključke i odluke o optimizaciji.

Koje su još novosti? Portali postaju kreativniji po pitanju formata (unutar IAB standarda), a trend je da su novi formati s jedne strane uočljiviji u šumi informacija kroz koje se probijaju, a s druge strane su manje intruzivni od već pohabanih floatera u većim ili manjim dimenzijama, a u isto vrijeme postižu odlične rezultate (od CTR-a, do ROI-a).

 

Line Break

Autor: Maja Aberle Tokić (4 članaka)

Maja Aberle Tokić

Maja Aberle Tokić trenutno radi u online agenciji Inventa u koju je prešla iz interactive.agency. Iskusna u postavljanju i optimizaciji SEM kampanja, dogovaranju uvjeta suradnje s medijima te planiranju i zakupu istih. Isto tako joj nije strana ni prodaja i komunikacija s klijentima. U slobodno vrijeme je ovisnica o internetu i putovanjima.

Komentari

  1. Zanimljiv uvid u razmišljanje marketingaša … hajmo sad to pogledati iz perspektive portala … moj spada u, moglo bi se reći, srednje portale po veličini. Nismo dio nikakve mreže/medijske kuće, nemamo drugi medij, jedino i isključivo objavljujemo na webu.
    Po Gemiusu imamo prilično dobre pokazatelje i demografiju za lifestyle/ženske kampanje, u nekoliko smo kategorija u Top 5 na HR webu. Pa ipak i opet, niti jedna jedina agencija nikad nas nije kontaktirala, a kamoli nam dala kampanju za takve proizvode.
    Jedino što vrtimo je GoogleAds, Goldbach i tu i tamo nešto što teškom mukom uspijemo izravno prodati nekom klijentu, ili kompenzacije za nešto.
    Proaktivniji nego što jesmo ne možemo biti, jer smo svakoj agenciji bezbroj puta slali svoje cjenike, bili na kavama ….
    E sad .. zašto bi neku kampanju dobio portal koji je nominalno, recimo, ženski, a ima dvostruko manje ukupnih posjetitelja nego što mi imamo samo žena na portalu? Ja ne mogu dobiti smisleni odgovor na takvo pitanje …
    Mačka u vreći ne mogu prodati jednostavno zato što me agencije ne kontaktiraju, a kad ja kontaktiram njih, razgovor zamre nakon par mailova i svi su “na sastancima pa će se javiti” :)

  2. Mislim da svi znamo u čemu je problem :-) Većina agencija maksimalno se veže uz velike portale, potpisuju ugovore na velike iznose i onda imaju velike obaveze prema tim portalima kako bi ostvarili što veće popuste, a samim time i ostvarile veliku zaradu. Nažalost, klijentima i dalje nije važan doseg već da se nađu na Indexu, Netu, Tportalu, a odnedavno i na 24sata, pa to agencije rade uz njihov blagoslov. Mislim da svi rade u principu, ako nisi u Top5, nema te. Eventualno dobro prolaze najveći i drugi najveći u svom segmentu, npr. Žena.hr (target žene), Poslovni.hr (target business) i sl. Ostalo što moraju zadovoljiti, odnosno malo veći doseg target skupine ide kroz Adnet, Goldbach (CPM model) ili AdWords mrežu (CPC model).

  3. Petar Pavić kaže:

    Odličan kritički osvrt..! Da je barem malo više diskusije svih iz industrije na ovakve teme..

  4. Vjerojatno ih je strah da ne izgube klijente ili da se ne zamjere agencijama ;-)

  5. Maja Aberle Tokić kaže:

    Filipe, klijenti se ne obvezuju agencijama, misliš li da su agencije u poziciji obvezivati se portalima?

    Damire, u slučaju da je cijena između opisana dva portala ista, stvar je statistike. Prema primjeru, na duplo manjem portalu ima cca 60-70% žena, dok na jednom prosječnom news portalu (ukoliko ne odaberemo tipično ženske rubrike) ima 50% žena. Ukoliko je cijena zakupa ista, radije bih se odlučila za dva manja ženska portala jer je rasipanje budgeta na muškarce :) manje, te za istu količinu budgeta mogu doći do više žena. Ukoliko želim veći reach, odabrati ću drugi ženski portal (pazeći na preklapanja) i za isti budget doći do većeg reacha u ciljnoj skupini žene. Cost per Female, bi mi na kraju bio manji.

  6. Mislim da jesu jer imaju veći broj klijenata, pa znaju već da će potrošiti :-)

  7. @Maja, pa logika je upravo takva da ciljaš publiku, nije li? Znači, uzmeš ženske rubrike i dobiješ to što želiš, tj. veći reach … kao što već napisah, da se pita i traži tako nešto, sigurno bi bilo dogovora i na kraju bi Cost per Female bio vrlo razuman i isplativ za klijenta, no upiti se ne šalju …
    A što se tiče agencija i obvezivanja portalima … kad se radi o portalima kojima je web drugi ili treći medij u sustavu, nered koji rade poklanjanjem prostora na webu samo da bi dobili reklamu u tisku ili na TV-u je ionako glavni uzrok kaosa na tržištu i problema koje svi imamo
    @Filip – naravno, sve što kažeš je upravo tako

    A evo i pitanja za sve – prema novim pravilima Gemiusa o redirekciji, veliki sustavi mogu raditi što god im padne na pamet. Kako je cijela ta priča napravljena, IMHO, da bi veliki dobili i vodeće pozicije u svim mogućim target skupinama koje su im falile na portalima, kako će agencije znati da su podaci koje imaju od “velikih” točni? Jer će jedan mjesec podebljavati jednu target skupinu, drugi mjesec drugu i tako u nedogled, što znači da ti možeš kod njih zakupiti reach skupine, a oni baš podebljavaju neku drugu … i što onda? Ništa, naravno, jer eto, treba biti na sva 4 najveća portala … tu baš onda i nema nekog medijskog planiranja, nego strpaš tamo najveći dio budžeta i reda radi pustiš nešto kroz Goldbach ili Adnet, a bogami i Google. Iskreno, kad vidim telekome na Google Adsima, dođe mi muka od licemjerja – milijuni idu novinama koje nitko ne čita i televizijama koje nitko ne gleda, a webu mrvice …

  8. Darko Bakarić kaže:

    Cost Per Reach model prema nekoj logici trebao imati jediničnu cijenu dosega po jednom posjetitelju i u slučaju postojanja takvog modela i cijene klijenet bi mogao i morao moći odrediti koliko želi dosegnuti i kojom frekvencijom. U tom slučaju medij bi morao moći znati dati dobru procjenu klijentu. Vrlo slično je i sa TV-om, gdje se rade predikcije rejtinga i na temelju toga se zakupljuje. U slučaju da medij loše procjeni i isporuči više – to je rizik medija, u slučaju da isporuči – ide nadoknada. Da bi taj model živio na webu treba postojati mogućnost kontrole – to je malo teže iako nije nemoguće.
    S druge strane uvođenje CPR modela znači ubijanje CPM modela, jer kad se iz CPR modela preračuna cijena u CPM ispada da se CPM prodaje za ne više od desetine cijene koju medij ima za CPM – pitam se ne bi li bilo bolje da su mediji tržištu ponudili relniju cijenu za CPM.
    Sad imamo situaciju da ako kupujemo100 incha kabla plaćamo 10 kuna, a ako tražimo 254 cm to plaćamo 25,4 kn. Ipak je 254 više od 100 :), prevedeno to na jezik modela zakupa ako zakupimo jedan dan po CPR modelu na mediju koji recimo ima 30.000 UV-a s frekvencijom 3 x korisnik i da medij ispoštuje sve isporuči ćenam 90.000 impresija i to ćemo platiti cca 1.500 kn, a da zakupljujemo po CPM modelu po cjenicima sa svim popustima platiti ćemo najmanje 5.000,00 kn.
    Maja je dobro navela da se kupuje mačak u vreći jer medij ne može i ne garantira ništa.

  9. Srđan Veldić kaže:

    Samo da se vežem na Gemius kao alat za planiranje… Svima tko se iole ozbiljnije bavi ovim poslom jasno je da je Gemius totalno smiješan alat i mjerodavan isto kao i lanjski snijeg… Preciznije bi izvukao target iz kristalne kugle ili iz taloga od turske kave nego iz Gemiusa.

  10. @Srđan. Tko si ti da govoriš u ime “svih tko se iole ozbijlnije bave ovim poslom”!? Ti predstavljaš jednu manju agenciju/mrežu i ne govoriš u ime ostalih većih i jačih agencija, niti vodećih portala, niti ikog trećeg. Kad smo već kod Goldbacha, tvoja firma je kupovala/kupuje gemiusExplorer alat koji u sebi sadrži sve podatke iz gemiusAudiencea, ti su vam podaci osnova za vaš Online Media Tool i cjenik kao takav, zar ne? Zar ne ispadaš smiješan kad na takav posprdan način govoriš o firmi čiji proizvod pak tvoja firma koristi kao osnovu za vlastito poslovanje? Uostalom, jesi li ti ikad pogledao gemiusExplorer ili pričaš o nečemu o čem nemaš pojma? Ako poznaješ Explorer, daj mi molim te par argumenata da podkrijepi tvoju tezu o “kristalnoj kugli” i “turskoj kavi”, baš me zanima. S druge strane, ako si shvaito Specijalist kao poligon za flejmanje i hejtanje bez argumenata, samo izvoli. Onda je ionako svaka rasprava s tobom suvišna.

  11. Srđan Veldić kaže:

    @Vibore smiri tenzije, ovo nije nikakv osobni atak :P. I ne stoji ti taj stil argumentacije tipa “Matija Babić” (kojeg inače iznimno cijenim :)).
    Govorim o opcijama čupanja TG-a i načinu prikupljanja podataka, a ništa se nije promjenilo od zadnjeg “velikog” sastanka. Karikiram, i dalje nema bitnih igrača na području pružanja internet usluga (npr. B.Net, Optima), ali neću u detalje…
    Što se tiče Online Media Toola, tu iskazujemo podatke o UU i pageviewsima, i istina je da je izvor Gemius, te nisam rekao da je išta sporno oko tih vrijednosti.

    Mir s tobom :)

  12. Srđan Veldić kaže:

    @Vibor molim još samo pojašnjenje dodirnih točaka gemiusExplorer-a i cjenika?

  13. “Niti jedan od portala koji prodaju ovaj model ne garantira da će banner biti prikazan svakom cookie-u a kamoli jednom cookie-u više puta. ”

    S ovim se ne bih slozio. Znam bar jedan koji ovo moze jamciti s poprilicnom vjerojatnoscu – naravno ne u impresiju, jer se ni posjecenost ne moze apsolutno precizno predvidjeti – ali dosta precizno. ;-)

    “Prije svega, kampanje po dosegu nemaju veći prioritet isporuke od kampanja prodanih po primjerice CPM modelu.”

    OpenX nudi upravo ovo. Pojedine kampanje se mogu prioretizirati + dodavanje cappinga i dobije se tocno ovaj scenarij – engine prvo pokusa displayati banner s prioritetom, ali ako je capping popunjen – preskace i dislpaya prvi sljedeci (koji opet moze prioritetan, ili ne mora …).

    S obzirom da OpenX dozvoljava i vanjski HTML, lako je cijelu stvar moguce pratiti i iz adservera samog zakupca. U svakom slucaju – podize vjerodostojnost.

    Jedini realni problem koji vidim je problem oversellinga i to je ono sto realno ide na dushu izdavaca, ali svaki ozbiljniji izdavac ce pogledati ranije statistike i znati napraviti realnu procjenu.

  14. Rasprava je postala zanimljiva :) no, i dalje nema odgovora na pitanje: zašto klijenti žele samo “velike” , pogotovo ako im prodaju mačka u vreći :)

  15. Srđan Veldić kaže:

    Damire, Filip je više-manje sve objasnio u prvom komentaru, i ne vidim da će se stvari nešto kardinalnije mijenjati u bližoj budućnosti…

  16. @Srđan … je, Filip je to lijepo objasnio, ali ja pitam agencijaše zašto to dozvoljavaju ako su i sami svjesni da je to glupo, neučinkovito i razbacivanje novaca? :) Znam da neću nikad dobiti smisleni odgovor, jer mi se mali milijun puta dogodilo da agencija kaže da tako hoće klijent, a taj isti klijent kaže da im je tako preporučila agencija :) Isto tako znam da je važno zaraditi novac i održati agenciju na životu, no matter what you do :) Možemo se zajedno prisjetiti pokušaja Interactiva da obrazuje klijente i medije, pa ih više nema jer su poslovali po tim principima :) Ja sam samo naivac koji misli da još uvijek postoji integritet i da ima ljudi koji rade “iz muda” :), no matter what.

  17. Darko Bakarić kaže:

    Očekivati je bilo da se uz temu o media planiranju potegne pitanje gemiusAudeinca – ipak je to alat za media planiranje :)

  18. Srđan Veldić kaže:

    Darko ujeda ko zmija otrovnica :)

  19. Upravo zato su display oglasne mreže (kao što u .rs postoji http://www.ZepterAds.rs koji meri reach ali ne garantuje ništa, srećom možeš da optimizuješ kampanju jer je u pitanju mreža a ne zakup pojedinačnog bannera), daleko bolje rešenje. Imam utisak da ukoliko publka nije ciljana tj, portal specijalizovan tj. ukoliko freq cap nije preteran, bilo koji iznos za image building je praktično ili baćen, ili nepotrošiv. CTR u display ne može biti bitan. Klijenti žele impresije i brand builiding. Moji media planovi na display daju onoliko koliko je klijentu bitan image. A ponekad se okrenu skroz ka tekstualnim oglasima kao pojačivačima engagement aktivnosti.

    Jedna sasvim mala agencija, kao moja, mora da poseduje i instrukcije za izradu oglasa po IAB formatima, i da ume da radi sa kreativnim timom (tuđim isto kao i svojim), i da media plan skroji tako da ima max. efekte.

    Volela bih da postoji neki entitet kao regionalna publika, da se svi milioni stanovnika spoje (.si, .rs. hr. .me. mk. ba). Pravi posao bi onda bio samo onaj najlepši deo advertisinga – kreativa. I npr. interaktivni oglasi, to čekam i to volim.

  20. Zelim oglasavat na nekom portalu, koraci koji slijede:

    1. kontakt – mail/telefon – Mozete li mi molim vas dati na uvid Google Analytics posjete za ova X razdoblja?
    2. Pregledavanje Google Analytics reportova
    3. Odluka o ulasku u oglasivacku kampanju

    Evo, tako sad radimo s US medijima bez problema, nema nikakvih Gemiusa i ostalih stvari.

    Sjetimo se, Hrvati su Balkanci, pa time i podlozni megalomaniji, kompleksu manje vrijednosti itd….

    Od kad imam MacBook Pro sa disable Adobe-om u Chromeu, vise ni ne vidim bannere :) Eto ti tu targeta LOL.

  21. Darko Bakarić kaže:

    Od trenutka kad se na domaćem on-line tržištu pojavilo gemiusAudience istraživanje, gotovo da i nema rasprave ili razgovora pojedinaca iz on-line biznisa a da se ne dotakne pitanje navedenog istraživanja.
    Najviše vremena se gubi na rasprave kako to gemius dolazi do podataka, kako to da se toliko razlikuju googleAnalytics podaci od gemiusAudience podataka, što je to gemiusTraffic i zašto se na kraju režu podaci i tako u krug i nekako se da naslutiti da su svi više manje zbunjeni i da ne razumiju baš sve i onda se dvoji oko metodologije, kvalitete….
    Iz pozicije osobe koja je bila uključena (na početku) u ekspanziju navedenog istraživanja kasnije i korisnik na medijskoj strani, aktivno pratim sva događanja oko gemiusAudiencea donosim jedan pregled/pogled na učestala pitanja.
    Na početku samo treba napomenuti da istraživanje gemiusAudience kod nas ima poziciju „prihvaćene valute“ što znaći da nije potvrđeno i naručeno od krovne strukovne institucije (IAB Croatia),već ga je tržište samo prihvatilo kao takvo. Iz tog razloga sudjelovanje je dobrovoljno (i sama metodologija koja počiva između ostalog na davanju pristupa gemiusu traffic podacima) i mediji koji se uključuju, na to se odlučuju ili bi se trebali uključiti iz nekog svog procjenjenog interesa. Jedan od razloga je i taj da je kao produkt gemiusAudience istraživanje i alat za media planiranje, gemiusExplorer s kojim se služe sve marketinške agencije koje imaju digitalni odjel. Shodno tome ispada da ako medij nije uključen u istraživanje neće biti ni potencijalna opcija za zakup ako zakup ide preko agencija. Ako medij po svojoj snazi ne ulazi u top medije, svoju šansu bi trebao tražiti u tzv. Nišama gdje bi mu pozicija dobro strukturirane publike trebala osigurati nekakav prihod. Zvuči gotovo idealno i da je tako nitko ne bi polemizirao oko gemiusAudeince istraživanja. Nije problem ni polemiziranje, jer iz polemike se ponekad može dogoditi i nešto dobro. Problem na našem tržištu je taj da se uvijek raspravlja i dvoji oko ukupnih rezultata, odnosno zašto je moj ukupni doseg manji, da li je netko varao, kako rasti na ljestvici, prema trafficu imam rast – a padam na rang listi i tako u krug. Shodno pitanjima i fokus online izdavača je usmjeren u tom smjeru – kako imati bolju poziciju u nekom ukupnom rasporedu. Sigurno postoji korelacija prihoda i ranga, ali samo za top izdavače, jer biti 35 ili 25 apsoutno je nebitno. Kao posljedica te težnje je i nova mogućnost monipulacije rezultatima automatskim redirektom pojedinih web izdanja izdavača koji imaju više medija. Time se, ovaj put legitimno mogu fiktivno jačati neki on-line mediji (brendovi) i na taj način se izdavači koji imaju više medija stavljaju u bolji položaj. Kao posljedica toga dogoditi će se još veća razlika u prikazanim dosezima pojedinih web izdanja (pojačanih drugim izdanjima) i ostalih. U stvari veliki izdavači postati će još veći i srednji i mali biti će još dalje od potencijalnih prihoda. Zvuči gotovo nelogično, jer veliki izdavači svoje nišne web brendove ubijaju (ne prikazuju ih na javnoj listi) a manji od toga ne mogu profitirati.
    Postoje najmanje dva razloga zašto je to tako.
    1. U rezultatima gemiusAudience koji su dostupni media planerima kroz gemiusExplorer za te „ubijene“ medije i dalje postoje podaci pa oni i dalje ulaze u media planove. Zašto se onda neki odlučuju za ovaj potez. Prvo ne gube ništa – i dalje postoje podaci i mogućnost zakupa tih „nepostojećih“ medija i drugo na javnoj se listi prikazuju „osnaženi“ podaci za jedan brend. Izgleda da je ipak jako važno prikazati se jakim na javnoj listi na http://www.audience.com.hr. Dakle ova promjena donjela je promjenu samo na javnoj listi, tako da se sad sammo povećava razlika između top medija i ostatka tržišta, dok iz pozicije media planera nema gotovo nikakav impakt – jedino ako oglašivač koji nema gemiusExplorer „nasjedne“ pa baš inzistira da se neki medij uvrsti u media plan.
    2. Drugo je pitanje, da li u procesu media planiranja gemiusExplorer baš dobro diferencira medije, odnosno da li je dovoljno osjetljiv alat? Na ovo pitanje je vrlo teško odgovoriti, naime svi oni koji se služe ili su se služili alatom znaju da alat (tehnički) osigurava definiranje ciljnih skupina prema postojećim varjablama na dosta jednostavan i logičan način. Problem je u samim varjablama koje ne predstavljaju ništa nego odgovore na pitanja na koje su internetski korisnici odgovorili u web anketi. Naime mišljenja sam da je krajnje vrijeme da se web anketa osvježi i osuvremeni kako bi se poboljšala kvaliteta samih podataka. Čini mi se da trenutno najrelavantnije podatke imamo na razini spola i dobi – što je dovoljno za diferenciranje na dosta gruboj razini.
    Kad bi alat bio osjetljiviji sigurno bi pomogao i agencijama i samim medijima. Naime veliki mediji bi mogli na temelju rezultata izanalizirati svoju poziciju u odnosu na tržište i pronaći potencije za rast na razini preferiranog sadržaja. Sad uglavnom kad uspoređujete jake medije međusobno ne pronalazite razlike u njihovim konzumentima, ispada da top mediji koji imaju sličan doseg, recimo net.hr, index.hr i 24sata.hr imaju publiku sličnih/istih preferencija iako dosežu svaki po 40% populacije.
    S druge strane kod nišnih medija, kad radimo segmentaciju vrlo brzo naletimo na preblem „numerus limita“. Naime, shodno pravilima struke i gemius jasno i transparentno označi (plavom bojom) podatke do kojih se dolazi temeljem obrade uzorka koji je pre mali za dobivanje relevantnog pokazatelja, odnosno uz kojeg se veže veća pogreška. Dakle u sitaciji kad imamo medij za koji bi mogli pretpostaviti da dobro pokriva određenu ciljnu skupinu, alat kojim se služimo nije dovoljno osjetljiv.
    Zaključno, postojanje podataka o posjećenosti internetskih stranica i alata za medisjko planiranje koje medija planerima osigurava kvalitetno planiranje, koristeći socio-demografske podatke, podatke o specifičnim interesima i neki vid life style segmentacije predstavlja win-win situaciju na tržištu, kako za oglašivače, agencije tako i za medije. Slobodno mogu reći da je pojava gemiusAudence na Hr tržištu od 2008. doprinjela razvoju tržišta ida bi se aktivnijim pristupom kako tržišta, a tako i samog izvođača u okviru postoječe medodologije moglo doći do još kvalitetnijih podataka, što je nadam se svima u interesu.

  22. @Darko
    Nova anketa je online već mjesec/dva i full osvježena (što se tiče vremena ispunjavanja i updatea postojecih pitanja, + nova pitanja) ;o).

  23. Darko Bakaric kaže:

    @Marinko, dobro je to znati. Da li to znaci da je vec skupljeno 20k u uzorak kroz novu anketu i ako moze neki link na istu bilo bi sjajno.

  24. Krovna strukovna institucija?! LOL na kvadrat, sorry Darko, ali IAB Croatia je krov čega :) (naravno, ovaj komentar je samo za flejmanje dalje :) taj krov je dobar kao i krov na pulskoj Areni, otprilike …

  25. Darko Bakarić kaže:

    @Marinko, da li se radi o anketi na sljedećem linku http://qhr.hit.gemius.pl/q.php
    Vidim da ima update kod telekom operatera – pružatelj usluge – ubačen je Bnet i još neki – samo treba napraviti rename posluha u H1 (ja bi iskreno izbacio neke – ali ako postoje, onda je OK). Kod mobile da bi bilo ok treba napraviti rename K-mobile u MultiPlus mobile – tako se zove.
    Sad je kraća što bi trebalo pozitivno utjecati na pouzdanost. Iskreno ne čini mi se neki veliki napredak, jer recimo kod pitanja – Koliko često koristite Internet za sljedeće namjene? nema odgovora druženje na društvenim mrežama ili na primjer za telefoniranje preko interneta (skype). Pretraga telefonskih brojeva mi je malo out – jer još se nisam susreo sa nekim brifom za kampanju gdje je to varjabla. Čak i skidanje filmova i muzike mi je dobro pitanje – iako je ilegalna aktivnost, anketa je anonimna, Gledanje videa – isto…. Igranje je kategorija koja je vani u top 3 aktivnosti – kod nas nema za to podataka….. Iskreno žao mi je da sad nema podatka o bračnom statusu i kod pitanja: Koji je Vaš Završeni stupanj obrazovanja? Suvišno je pohađam školu/fakultet jer se pita o završenom stupnju.
    U svakom slučaju drago mi je da se upitnik osvježuje.

  26. @Darko, nije. Poslat ću ti link od ankete na isplatise mail ;).

  27. Darko Bakaric kaže:

    @Marinko,
    Stiglo, pogledao,…. I dalje stoje primjedbe oko pitanja koja se odnose na namjenu koristenja interneta i podrucja interesa. :)

  28. @Darko. Trudimo se. Marinko je novi šef gemiusAudience-a i mislim da od kad je on preuzeo sve ide nabolje.

  29. Darko Bakarić kaže:

    NAPOMENA: ovaj komentar u sebi sadrži izraz i frazu zbog kojeg će se netko osjetiti ugrožen. Zbog korištenog izraza molim da komentar ne čitaju mlađi od 18, a svi ostali – ŠTO VAM JA MOGU

    @Vibor
    drago mi je da se trudite, u stvari iskreno mislim nakon toliko godina čačkanja po gemiusu i drugim kojekakvim istraživanjima jedino što mogu zaključiti u slučaju gemiusa je to, da je šteta da ne postoji lagani način agregiranja potreba tržišta za modifikacijom pojedinih segmenata. Ovdje mislim na to da kod nas ipak sve funkcionira na razini “kako je tako je – dobro je” i da vjerovatno zato što nema para, nema ni potrebe za nekom investicijom vremena koja bi išla u tom smjeru.
    Ok, vidim da se neke stvari i modificiraju – primarno na temelju imputa velikih (koji imaju i najveći utjecaj), a da s druge strane ne vidim da su te modifikacije nešto što unapređuju. Uglavnom se sve svodi na to – kako mali pimpek pokazati većim, a realno je mali – JBG.
    Ispričavam se grupi zbog korištenja “vulgarne usporedbe” – nadam se da su u grupi svi 18+

Komentiraj

*