Pisana riječ ima neku svoju određenu težinu i ja osobno nikad ne bih odustajao od nje. No, ono što sam u zadnje vrijeme ustanovio je i izuzetno jednostavna produkcija vlastitih podcasta, kako se to i neslužbeno zove, vlastitih internetskih radijskih emisija koje su pristupačne u svakom trenutku, dakle, on demand. Nešto opširnije o podcastevima možete pronaći na podcastu Kako postati podcaster, ali i reportaži Podcast u Hrvatskoj koju smo snimili za emisiju eHrvatska.

Za produkciju vlastitih podcasteva, a radi se o najobičnijim mp3 datotekama, nije potrebno skoro pa nikakvo financijsko izdvajanje, naravno ako uzmemo pretpostavku da već posjedujemo računalo sa zvučnom karticom te pristupom internetu. Ako pak slučajno nismo u vlasništvu slušalica sa mikrofonom onda nam predstoji investicija od otprilike stotinjak kuna.

Softver za obradu je također u besplatnoj inačici. Doduše ima i profesionalnih alata koje su mogu priuštiti samo dobro stojeće radijske tvrtke, ali ono što nama treba se krije iza besplatnog, a odličnog alata naziva Audacity. Snimanje, obrada i umiksavanje audio zapisa je toliko jednostavno da je savladivo unutar pola sata upoznavanja aplikacije te nekoliko pokušaja i pogrešaka.

Slijedeće što nam je potrebno je spremište na internetu, neki server, mjesto s kojeg ćemo distribuirati naš podcast, odnosno mp3 zapis. Distribucija podcasta je serverski dosta zahtjevnija od čitanja bloga, a čisto zbog činjenice da nam za 15 minuta podcasta treba osigurati barem 15 megabajta diskovnog prostora, dok s druge strane za tekstualni materijal kojeg bi čitali 15 minuta ne treba više od 100 kilobajta. Sa serverske strane ono što moramo osigurati je dovoljno diskovnog prostora za sve podcasteve koje planiramo objaviti, jer nema smisla nakon nekog vremena skidati mp3 zapise sa servera.

Paralelno s diskovnim prostorom moramo osigurati i dovoljan bandwith, odnosno protok podataka sa servera. Da sad ne kompliciramo stvar s pronalaženjem adekvatnog, a po mogućnosti i besplatnog servisa za podcasteve svakako preporučam korištenje digitalne online arhive Archive.org. Jedini uvjet koji oni zahtijevaju je da se podcast distribuira u nekoj od Creative Commons licenci.

Podcast je u Hrvatskoj izuzetno slabo zastupljeni, doslovno se može na prste dvije ruke nabrojati podcastere koji aktivno objavljuju svoje audio uratke. Razlog tome je što je kod nas najjače sredstvo izražavanja pisana riječ, a premalo se pažnje posvećuje ovom mediju, ovom multimedijalnom načinu izražavanja. Prednosti su što podcasteve, koje, osim internetska radijska emisija, volim nazivati i audio blog, posjetitelji mogu konzumirati na puno više načina i mjesta nego klasičan blog.

Podcast kao mp3 ili ogg zapis možemo preuzeti na svoj iPhone, mp3 player ili neki drugi multimedijalni gadget te slušati tijekom voženje u automobilu, tramvaju, letu avionom, tijekom treninga ili neke druge sportske aktivnosti, na WC-u, dok kuhamo, kad više ne možemo slušati okolinu i tako dalje. Dakle, gdje god smo u mogućnosti na sebe prikačiti slušalice možemo konzumirati podcast koji je s obzirom na to idealno sredstvo prenošenja informacija.

Evo nekoliko mojih podcasteva koje sam u svojoj kratkoj podcasterskoj karijeri objavio čisto da dobijete općeniti dojam kako to može zvučati.

Foto: Flickr, photologue_np

Od kad sam pokrenuo projekt Specijalist.com svjedočio sam poplavi multi-blogova vezanih uz internetsko poslovanje. Moram priznati da me to stvarno razveselilo.

Mnogi će reći – što se to budala veseli konkurenciji? A odgovor je – zato jer takve projekte ne smatram konkurencijom, već samo projektima koji će osnažiti i popularizirati tržište.

Ali da ja ne razglabam o svojim viđenjima hrvatkog online tržišta i njegovoj budućnosti, predstavljam vam te projekte abecednim redom – ovo je ono što oni sami kažu o sebi (ne želim da se itko uvrijedi, ali ja sam našao / čitao samo ova četiri, ako znate još koji, molim komentirajte ili mi pošaljite e-mail i odmah ću ih uvrstiti na listu):

eBizMags

eBizMags je prvi hrvatski portal posvećen e-Poslovanju započet još 2007. godine kao visoko entuzijastički projekt. Konceptualno i sadržajno je usmjeren prema stručnjacima iz različitih područja djelovanja koji direktno ili indirektno imaju utjecaj na donošenje ključnih odluka unutar modernog načina poslovanja – ePoslovanja. eBizMags autori su kolumnisti, renomirani stručnjaci u svojim područjima rada. Imaju različite stilove pisanja i mogu imati različita mišljenja o istim temama, no, upravo je to vrijednost koju cijenimo – različitost.

Netokracija

Netokracija je magazin u kojemu vam donosimo novosti o najnovijim trendovima u internetskim tehnologijama, poslovanju i kulturi. Netokracija će vam pomoći da shvatite što se događa u uvijek turbulentnim internetskim prostranstvima. Netokracija je magazin stvoren i stvaran za vas. Stručni autori uvest će vas u teme koje su iskusili i sami. Ne srame se. Oni su priznati i ovisnici o internetu, profesionalci, surferi… Kada Facebook izmijeni pravila privatnosti ili neki uređaj prestigne iPhone – vi ćete za to znati! Dobrodošli na Netokraciju.

Specijalist

Specijalist je regionalni online magazin o internet poslovanju. Specijalist na jednom mjestu okuplja velik broj internetskih stručnjaka (specijalista) koji pišu o raznim temama. Teme su podijeljenje u 7 osnovnih kategorija: business, komunikacije, mediji, projekti, tehnologija, novosti i društvene mreže. Koncept magazina zamišljen je kao projekt koji će umjesto redakcije imati veći broj nezavisnih urednika koji će se brinuti za kategoriju koja im je dodjeljena i truditi se kako bi ta kategorija imala što kvalitetniji sadržaj. Ideja projekta je okupiti većinu stručnjaka za online poslovanje na jednom mjestu – iz cijele regije: Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Hrvatska.

Web poduzetnik

Online magazin Web Poduzetnik sadržavati će vijesti iz svijeta web businessa, intervjue sa poznatim web poduzetnicima, edukativne članke iz domene prodaje i marketinga te savjete oko pokretanja vlastitog web projekta. Trenutačno donosi članke o tome kako zaštiti svoju web ideju, tajanstvenom web projektu u kojem sudjeluju ljudi iz Srbije i Hrvatske… Magazin je izašao 06.01.2010.godine a urednik i voditelj projekta je Tomislav Car. Izdavač je Studentski Oglasnik d.o.o.

Naime, vezano uz jedan post koji sam pisao, svega 39% poslovnih subjekata će u 2010. godini ulagati u izradu web stranice, dok je 2009. godine ulagalo njih 70%. 2010. godina je godina u kojoj ću se kao jedan od Specijalista posvetiti marketingu, točnije web istraživanju i promociji. Svoje tržište, odnosno, svoje poslovne klijente sam već upoznao s time tako da ne idem praznih ruku u 2010. godinu.

U ovom postu bih se malo posvetio novim, a opet starim, provjerenim pravilima marketinga, odnosno, odnosa sa javnošću. Ne mislim pritom na PR obavijesti koje sam obradio u jednom postu, već kratke smjernice gdje i kako pokušati plasirati ideje, proizvod ili na kraju krajeva post koji pišemo. Sami SEO i optimizaciju koda ću prepustiti stručnjacima, ali ću zato spomenuti nekoliko novih/starih metoda koje izgleda da malo napuštamo, a još su uvijek relevantne.

Blog

Kao najjaču metodu direktne promocije bih spomenuo blog. Održavanje bloga nije samo pisanje osobnog dnevnika, mada velika većina internetskih korisnika upravo to misli. Kad sam prije mjesec dana razgovarao s kolegama s kojima sam osnovao portal Fotografija.hr o ideji da iz portal cjeline pređemo u blog cjelinu njihova prva reakcija je bila ne. Naime, u njihovim mislima portal je okosnica ozbiljnosti, centar informacija dok im je s druge strane blog još uvijek jedna neozbiljna inačica komunikacije blogera i njegovih čitatelja. Nisam se mogao nikako složiti s tom činjenicom te sam i usporedio svoj osobni blog i portal što po statistikama, što po reakcijama korisnika na postove, a što po samoj nekoj pristupačnosti na webu. Uglavnom, osnovne razlike su shvatili te danas nakon mjesec dana u njihovim glavama blog više nije neozbiljna varijanta, dapače, sad oni mene nagovaraju da napravim što hitnije tu preobrazbu.

Rezime ovog odlomka bi bio ako imamo portal, te ako imamo mogućnosti prelaska na blog svakako bih preporučio taj prelazak. Ako nam taj prelazak nije moguć ili ako već imamo etabliranu web stranicu o našim proizvodima, uslugama, dodatno pokretanje bloga je definitivno thumb up. Na kraju krajeva Google voli blogove više nego portale :)

Forum

Polako smo ih zanemarili. Osobno trenutno nisam, a nisam nikad ni bio forumaš. Mojim dolaskom na Monitor.hr ujedno sam dobio i zadaću tehničkog administratora servisa Forum.hr. Imao sam i još uvijek imam ispod 200 postova. Prva reakcija korisnika i moderatora sa više postova je bila “Tko si sada ti da nama krojiš kaj budemo radili?!”. Nažalost naš vodeći forumski servis je prepun takvih korisnika, korisnika koji svoje sudjelovanje shvaćaju previše osobno i doslovno žive na njemu. S jedne strane je to oke, ali s druge strane to je vrlo snažan odbojnik ozbiljnih korisnika. Kolega bloger koji se bavim dizajnom interijera i koji je na moj savjet paralelno sa portfelj stranicom počeo uređivat i blog je pokušao pokrenuti ozbiljnije razgovore na forumu po pitanju dizajna interijera. Odustao je nakon dva posta jer neozbiljne reakcije na post “pridošlice” su ga odbile.

Poanta je da je forum izuzetno moćan generator prometa samo ga treba znati iskoristiti. Postanje direktnih linkova na općenitim forumima nije preporučljivo, na većini njih je i zabranjeno prema pravilima korištenja. Međutim aktivnim sudjelovanjem na tematskim forumima može biti vrlo produktivno. Ni tamo ne bih preporučio direktno postanje reklamnih postova sa linkovima, već sticanje kredibiliteta među sugovornicima koje tada indirektnim metodama pozivamo na blog post koji govori o našim uslugama i slično.

Wiki

Wikipedia, društveno uređivana enciklopedija jedan je od najposjećenijih web servisa današnjice. Sudjelovanje u njezinoj uređivačkoj eliti nas ne košta ništa, a može nam donijeti popriličan kredibilitet. Isto kao i na forumima postanje direktnih linkova do naših usluga ili proizvoda neće biti tolerirano i urednici će ih u vrlo kratkom roku maknuti. Ako imamo neku svoju tvrtku preporučljivo je napraviti wiki članak o njoj sa svim informacijama koje su zanimljive čitateljima. Recimo wiki tipa kada smo osnovali tvrtku, koliko zaposlenih, koje su nam djelatnosti, možda neke osnovne crtice o financijskom poslovanju te na kraju krajeva jedan odlomak u kojem možemo s vremena na vrijeme, pa i dnevno donositi novitete i vijesti vezane uz našu tvrtku. Ne vijesti tipa “Danas su na sniženju ovi proizvodi, kupite ih ovdje” već “Dobili smo ISO certifikat”, “Proširen je proizvodni pogon” ili “Novi klijenti na listi referenata”.

Rezime

Ako imamo web stranicu usluga ili proizvoda, u 2010. je preporučljivo pokrenuti i održavati blog, sudjelovati na tematskim forum grupama i uređivati wiki članak o sebi/svojoj tvrtci. Ako smo dovoljno “dobri” možda će netko drugi napisati wiki o nama. Uglavnom ovo troje metoda uz redovito ažuriranje svakako može donijeti više prometa od Facebooka ili Twittera (ako ste u mogućnosti, uključite i društvene mreže u igru).

Svaka osoba u Hrvatskoj koja se bavi internetom upoznata je sa Gemiusom. To je istraživanje posjećenosti hrvatskih web stranica, koje računa samo domaće korisnike. Osim web skripte koja očigledno usporava svaki sajt koji sudjeluje u istraživanju, Gemius ima i telefonski dio istraživanja, pomoću kojeg nadopunjuje rezultate. Što je presudno za rezultate 7 najposjećenijih sajtova u Hrvatskoj?

Prema onome što sam saznao proteklih godina, donosim vam kratku analizu. Također sam naveo broj zaposlenih na pojedinim portalima kako bi dobili širu sliku o tome koliko im je prihoda potrebno kako bi pokrili osnovne troškove.

Pozivam sve one koji imaju više informacija da ih napišu u komentarima, u slučaju da sam nešto izostavio.

1. Net

Kao jedan od prvih sajtova na internetu (Iskon.hr) u vrijeme dok su rijetki imali e-mail adresu, Net.hr je pokupio puno korisnika koji su koristili njihov Iskon mail. Redovita ulaganja u razvoj novih aplikacija koje se nalaze na poddomenama (forum.net.hr, freemail.net.hr), kasnije Chat i Trosjed društvena mreža, također su presudan faktor za održavanje liderske pozicije na Gemiusu, iako ne mogu parirati glavnom dijelu portala u kojem se nalaze članci. Jedna od najposjećenijih rubrika je Webcafe. Prema impressumu na Net-u je zaposleno cca. 30 osoba.

2. Index

Svojim sadržajem se izdigao na 2. poziciju, većinom zahvaljujući tome što u sebi ima i forum i sposobne ljude koji rade na SEO (optimizaciji sajta za tražilice). Koliko znam sajt je jako posjećen iz inozemstva (poglavito Ex Yu regije), što se na Gemiusu ne može vidjeti jer se računaju samo Hrvatski posjetitelji. U sebi ima sustav koji najčitanije članke duže zadržava na naslovnici. Prvi veliki skok imao je zbog Severininog porno filma. Sajt je podijeljen u 3 glavne rubrike (Vijesti, Sport, Xmag). Dugo vremena je bila popularna rubrika Nightlife u kojoj su fotke iz noćnih klubova. Prema impressumu na Indexu je zaposleno cca. 20 osoba.

3. Forum

Najveći hrvatski forum većinu svoje posjećenosti može zahvaliti Google-u, iako ima veliku bazu registriranih korisnika koji svakodnevno doprinose novim raspravama. Tokom jednog mjeseca sigurno ćete barem jedan put otvoriti Forum.hr kao prvi rezultat za pojam koji tražite na Google-u.

4. T-portal

Portal je nastao kao online prisutnost T-com-a, iako sudeći prema oglasima koji se vrte na njemu T-com ne iskorištava to što ima. Prilikom redizajna odbacili su većinu starijih članaka te tako izgubili veliki dio posjete preko Google-a. Prije redizajna bili su 2. po posjećenosti i disali za vrat Net.hr-u. Imaju popularan e-mail, te razne komunikacijske servise, karte gradova, itd…. Prilikom instalacije Max Adsl-a svim korisnicima se T-portal postavlja kao homepage, što je mnogo korisnika ostavilo nepromijenjeno. Prema impressumu na T-portalu je zaposleno cca. 50 osoba.

5. 24sata

Web medij vezan uz dnevne novine. Svoju snagu može zahvaliti svojem nagrađivanom dizajnu, sadržaju (prevladava žutilo), te tome što je dio Styrija medijske grupe koja međusobno promovira svoje brendove (Večernji list, 24 sata, Njuškalo, itd..). Također ulažu u SEO.

6. Blog

Svoju popularnost je stekao dok je još bio u vlasništvu Monitor.hr-a. Omogućuje svakom korisniku da napravi svoj internet dnevnik na poddomeni koju izabere, ali unutar domene blog.hr, tako da se sav promet korisnika broji Blogu. Zahvaljujući Google-u ima ogroman broj posjetitelja koji dolaze na neke od 780.000 blogova.

7. Njuškalo

Oglasnik koji je posjećeniji od Oglasnik.hr-a zahvaljujući ogromnim ulaganjima u SEO i plaćenom oglašavanju na Google-u, te promociji u medijima Styria grupe.

Napomena: kao izvor informacija o posjećenosti korišten je Gemius Audience za 10. mjesec 2009. godine – audience.com.hr

Prvo, instalacija

Sami napravite wp-config.php i zaštitite ga

Prilikom instalacije WP će reći da nemate kreiran wp-config.php i da su mu potrebna dodatna prava kako bi on kreirao za vas. Ne mjenjajte prava na direktoriju nego sami kreirajte wp-config.php file. U instalaciji već imate “wp-config-sample.php”, pa ga editirajte; upišite potrebne podatke, spremite ga kao “wp-config.php” i uploadajte.
Nakon toga moći ćete nastaviti instalaciju.

Prilikom instalacije promjenite default table prefix iz wp_ u nešto složenije npr aB1_Cd2_

Promjena prefixa će povećati zaštitu od “zero-day vulnerabilities” (još neotkrivenih propusta) ili javascript SQL injectiona. Moguće je napraviti i naknadno, ali malo kompliciranije, više informacija na: http://tdot-blog.com/wordpress/6-simple-steps-to-change-your-table-prefix-in-wordpress/

Nakon instalacije, nekoliko pluginova…

Stealth Login

Promjenite login URL iz defaultnog “blog.hr/wp-login.php” u nešto drugo, nešto divlje.

Login LockDown

Ograničava broj pokušaja logina. Defaultne postavke su da nakon 3 neuspješna pokušaja onemogućava ponovno ulogiranje sljedećih 60min (moguće je podesiti u postavkama).Za logiranje prije tog vremena, morat ćete izmjeniti IP adresu i zibrisati cookie-je.

WP Security Scan

Skenira wordpress i predlaže što je potrebno podesiti da bi bolje zaštitili wp.

WordPress Exploit Scanner

Skenira fileove i kao rezultat ispisuje sve dijelove koda koji su sumnjivi.

Core Control plugin

Omogućuje disable automatske provjere novih verzija, spremanja FTP podataka i još štošta.

WP-DBManager

Plugin za jednostavni backup, restore, optimizaciju. Moguće podesiti i automatski backup.

Zatim još malo tvikanja…

Promjenite defaultni username i password

Username je uvijek admin i moguće ga je promjeniti jedino dirketno u bazi, u tablici “MojPrefix_users” uz pomoć phpMyAdmin-a npr.

Uklonite meta tag “generator” iz headera

Najjednostavnije je da u functions.php file u vašoj temi dodate “remove_action(‘wp_head’, ‘wp_generator’);” (bez navodinka).

Pojačajte sigurnost sa .htaccess fileom

Prije svega trebali bi onemogućiti directory listing i zabraniti editiranje wp-config.php filea. Uz ova dva, više .htaccess tweekova možete pročitati na http://wpshout.com/a-to-z-of-wordpress-htaccess-hacks/

I na kraju da zaključimo…

1. Promjenite sve defaultne postavke

Defaultne postavke su svima poznate i ako ih ne promjenite uštedili ste pola posla napadačima, a i veća je mogućnost da vas neki bot zatekne nespremne i eto problema.

2. Radite redovno backup podataka, update pluginova i wordpressa.

Svaka nova verzija wp donosi i nove potencijalne propuste, pa nemojte odmah prvi dan updateati na najnoviju verziju. Ako je trenutna verzija stabilna i nema (otkrivenih) sigurnosnih propusta nemate razloga žuriti.

3. Ne mjenjajte olako prava na folderima i fileovima.

Ako ste već zbog nečega promjenili prava na folderima i fileovima, nakon potrebnih radnji, vratite ih na prvobitno stanje.

4. Koristite sigurnu vezu (SFTP) prilikom uploada fileova

5. Add to bookmark http://blogsecurity.net ili @blogsecurity http://twitter.com/blogsecurity

That’s all folks, happy and safe bloging!