RSS – Facebook feed

RSS je poznat napredni alat za praćenje novosti iz različitih izvora. Nemamo mu što za zamjeriti, no zašto ga onda ne koriste moja mama ili moja cura? Istina je da vjerojatno nikad ni neće. Za prosječnog korisnika to je jednostavno previše.

Facebook je približio RSS, kojega je implemetirao na svoj način, 325 milijuna ljudi diljem svijeta, od toga i 900 tisuća Hrvata. Preko Facebook stranica moguće je pratiti novosti s blogova, news portala ili novosti brandova koje koristite. Rezultati postignuti korištenjem Facebooka isti su kao i rezultati postignuti upotrebom čistog RSS-a, a budući da je preko Facebooka omogućena i interakcija s korisnicima pomoću njihovih likeova i komentara, možda čak i bolji. Tako će, na primjer, osoba koja voli piti Coca-Colu postati obožavatelj (fan) Coca-Coline Facebook stranice i uvijek dobiti neke zanimljive informacije. Najpopularniji primjer hrvatskog news portala koji ima svoju Facebook stranicu je Jutarnji list. On uvijek objavljuje najaktualnije i najzanimljivije novosti koje se onda prikazuju svima koji ga prate u feedu. Nadam se da će u bližoj budućnosti i specijalist.com biti prisutan na Facebooku :).

Evo još nekoliko zanimljivih primjera dobrodošlih na Facebooku:

• trgovine obućom i odjećom – obavijesti o novim kolekcijama, sniženjima, popustima
• klubovi – najave događaja, koncerata, slike s izlazaka
• mobiteli – najave novih verzija softwarea i novih verzija mobitela
• poznate osobe – promovirenje vlastitih ideja, projekata na kojima sudjeluju (glazba, film …)

Ovo smo vam samo natuknuli kako bismo vam probudili maštu, jer Facebook planira apsolutno svaki brand koji postoji, pa i onaj najmanji (proizvod, javna osoba, organizacija i slično), uvrstiti među svoje stranice.

Vodite marketing za nešto od navedenog? Imate li Facebook stranicu za to?

OpenID – Facebook Connect

Sve što je nekoć trebao biti openID sada je Facebook Connect. OpenID još je puno manje korišten od RSS-a i usudimo se reći da su njega koristili samo super napredni korisnici. No sada ga koriste svi članovi Facebooka. Riječ je o jedinstvenom login sustavu pomoću kojeg se svaki korisnik Facebooka može s vlastitim korisničkim računom ulogirati na bilo koji site koji je implementirao Facebook Connect. Jedan od primjera koji smo implementirali je Tulumarka na kojoj se možete registrirati jednim klikom, a ona onda ima pristup vašim osnovnim podacima te prema tome može prilagoditi ispis sadržaja ili slati obavijesti na Facebook kada dobijete privatnu poruku ili vas neko doda u prijatelje. Implementacijom Facebook Connecta na Tulumarci aktivnost registriranih korisnika povećana je za čak 60%.

Kako Facebook najavljuje, sprema se i poseban prikaz reklama korisnicima koji su spojeni na stranicu preko Facebook Connecta. Te će stranica biti targetirane i nekim drugim stranicama omogućiti dodatnu zaradu. Kako će Google odgovoriti na to? Tržište oglašavanja moglo bi se uzdrmati i drastično promijeniti. Pričekajmo još malo pa ćemo vidjeti.

RSS i OpenID su neke od tehnologija koje su značajnije promijenile korištenje weba tek od kada ih je Facebook na svoj način implementirao, iako one i same već dugo postoje. U budućnosti očekujemo i Facebookov sustav mikro plaćanja pomoću kojega će korisnici jednim klikom moći plaćati bilo gdje na webu. Google Checkout dao je ideju, no hoće li Facebook preuzeti i to tržište? Za sada nema prepreke.

Facebook je jedan od rijetkih koji geek tehnologije, razumljive samo naprednim korisnicima, uspijeva približiti prosječnim korisnicima. I to je cilj weba: web za sve, a ne samo napredne.

Koristite li neke od ovih mogućnosti u svrhu marketinga ili povećanja prodaje? Ako ne, zadnji je trenutak da počnete.

Ipak na kraju rezultat nastojanja iz različitih razloga i ne bude tako pozitivan i jednostavan za “prosječnog” korisnika.

Ono što bi se moralo učiniti je krenuti od ciljne skupine ljudi koju obuhvaćamo i onog što je njoj potrebno. Ako bi smo željeli simplificirati ono kako većina ljudi funkcionira, mogli bi to na slijedeći način; prvo oni žele da ih se zabavi, jer kako drugačije objasniti da su glavni pokretači interneta, pa i po zaradi, bili pornografija i gaming. Naravno ne smijemo uzeti ovo predoslovno jer e-banking usluga teško može biti zabavna. Također oni se žele osjećati da otkrivaju nove stvari i žele se osjećati pametnima, jer bilo bi pogrešno miješati trivijalnost (koju treba izbjeći) i jednostavnost.  I na koncu oni nemaju vremena da uče stvari koje su prekomplicirane. Strpljenje je vrlina koju ne posjeduju mnogi, pa je lista web projekata koji su propali zbog nerazumijevanja javnosti podugačka.

Zbog svega toga jednostavnost je ključna. Jer kako je negdje rečeno, posjet stranicama (uglavnom) ne plaćamo novcem, već vremenom. Provođenjem previše vremena tražeći informacije na siteu i kopajući po lošim navigacijama, ustvari preplaćujemo vremenom neku vrijednost sitea.

Druga je stvar ukoliko se uspije napraviti nešto što je i jednostavno i korisno i dostupno i donekle inovativno, a korisnici onda to koriste na hmm, pa recimo način da se zapitaš čemu? Nešto kao onaj grafit “džaba ste krečili”…I jedno pitanje; nismo li pojednostavljenjem svega i svačeg na nivo prosjeka i prosječnog korisnika, dali svoj prilog u “Idiocracy” budućnosti?

Prije nekoliko dana, korisnicima širom svijeta je pružena mogućnost da po prvi puta gledaju dodjelu Europskih muzičkih nagrada iz Berlina uživo putem weba i to i putem Facebooka i putem središnje web stranica nagrada mtvema.com, pa još uz to i da komentiraju (koristeći svoj facebook account) za vrijeme dok gledaju , što je u konačnici radilo više nego pristojno… Seamless, rekli bi. Lista izvođača i prezentera je bila poduža i moglo se pronaći “za svakog po nešto” – od U2 i Foo Fightersa, preko Green Daya i Jay-Za pa do Beyonce i Shakire. No, iako je sam streaming privukao poveći broj korisnika (pa i u našoj “adria” regiji) samo korištenje mogućnosti komentiranja uz gledanje me ponukalo ka još jednom u nizu razmišljanja što su nam donijele napredne tehnologije.

Pa kao prvo mnogobrojne ljubitelje ponekih izvođača koji neće ništa drugo napisati osim “TH TH TH TH TH TH TH” (Tokio Hotel, op.a.) ili “beyonce :)”  i “lady gaga rulez”. Nezanimljivi vic tipa “ja ustadoh, U2 ustaše”, poveća količina loše gramatike, skraćenica i homofobnih uvreda je otprilke sukus cijele večeri. Broj smislenih komentara i/ili reakcija na streaming događanja dugog više od 3 sata gotovo da i nije ni bilo.

Za kraj nije loše se sjetiti gore pomenutog filma “Idiocracy” i jednog citata glavnog junaka pri obraćanju Kongresu: “… And there was a time in this country, a long time ago, when reading wasn’t just for fags and neither was writing. People wrote books and movies, movies that had stories so you cared whose ass it was and why it was farting, and I believe that time can come again!“

Brzina poslovnih ciklusa je također porasla. Ako gledamo prosječno trajanje životnog ciklusa proizvoda, od lansiranja do povlačenja s tržišta ili inoviranja, on postaje sve kraći, a tvrtke su u stalnoj borbi za inovacijama i ostajanjem na vrhu ili opstojanjem.

Ako se tvrtke ne mogu brzo prilagođavati rastu broja informacija i komunikacije, kako da to učine pojedinci?

Alati su oduvijek dolazili kao nešto što će olakšati život. Na našem putu iz industrijsko u moderno doba, alati su se promijenili, ali s ulaskom u informacijsko doba, alata postaje sve više i sve su neučinkovitiji.

Na primjer, za najjednostavniji problem, moguće je naći stotine softverskih rješenja, a niti jedno na kraju neće odgovarati u potpunosti specifičnim potrebama korisnika. Izbor postoji, ali kako odabrati.

Online i Internet alati imaju iste probleme. U vrijeme umrežavanja, BBSova, IRCa, usluge su bile ograničene i nerazvijene. E-mail je bio elegantan način rješavanja problema. Paradigma stara, primjena nova i lakša, putem mreže.

Danas, 40 godina nakon pojave e-maila, nalazimo se pred većim problemima nego kada smo počeli. Imamo sve veći broj poruka koje nam stižu, ali ne nužno i veći broj stvarnih poruka/informacija s kojima se moramo baviti. Sa svakim problemom, šaljemo novi e-mail koji se duplira, umnožava i razlomljeno stiže u višestrukim kopijama: prijatelj jedan, kolega drugi, djevojka, roditelji, a svi pričaju o istoj temi. Ali to nije sve: ostaje još i telefon, fax, chat, kolege, sastanci na koje idemo.

Google Wave obećava da će riješiti ovaj problem. To je Googleov open source projekt koji se nada da će oživjeti i popraviti stvari koje nedostaju u e-mailu: nedostatak interaktivnosti, bez praćenja povijesti komunikacije, prevelik broj poruka i multimedija.

Dakle kako se za sada drži svojih obećanja?

Preview faza

Google Wave je otvoren za ograničen broj korisnika u Rujnu 2009. i do sada je unaprijedio način na koji funkcionira te radi na rješavanju problema koji se javljaju i stabilizaciji servisa. Prije otvaranja servisa za sve korisnike, svi problemi moraju biti riješeni. Do tada da vidimo kako se Wave nosi s e-mailom

Interaktivnost

Google Wave je platforma koja omogućava interaktivnost sa svojim prijateljima i kolegama. Možete upisati svoj tekst, zalijepiti svoje slike na valovima, i ljudi uključeni u val mogu gledati sve u stvarnom vremenu. To ostavlja probleme interaktivnosti iza sebe, ali otvara nove. Kako se radi o on-line platformi, bez caching sustava (kako bi se omogućilo interaktivnost) postoji mogućnost rušenja sistema, blokiranja servisa, i gubljenja trenutnih izmjena, što ostavlja korisnika da piše poruku ponovo.

Povijest komunikacije

Razmislite o križancu između e-maila i forum servisa. To je Google Wave. Threading je glavno obilježje vala, za razliku od fragmentiranosti e-mail poruka. Ljudi ne primaju poruke, već su uključeni u val/thread. Kao posljedica toga, možete slijediti svoju komunikaciju lakše, nema toliko nereda i možete surađivati stilu wiki servisa.

Veliki broj poruka

Valovi obećavaju manji broj poruka i na ovom polju obećanje je stvarno, uz manjak organizacijskih mogućnosti koje su za sada ispod nivoa e-mail klijenta ili u najmanju ruku Gmaila. Ako se ovo ne implementira, prevelik broj valova će nam opet raditi probleme. Međutim, kako se radi o preview fazi, a poboljšanja se dodaju svakodnevno, ovo će se riješiti.

Konverzacija

Ljudi su navikli na dva načina razgovora: Chat/Forum način rada i osobni, e-mail / blog način rada. Kada se kombiniraju ta dva, jedan će prevladati, i do sada, jer je Wave u preview fazi, sve što možete je razgovarati s ljudima koje ste pozvali i upotrebljivost je ograničena. Isto tako, javni waveing je popularan, ali izgleda više kao forum za raspravu. Na svu sreću, iz vala se može i isključiti i tako smanjiti broj praćenih valova.

Multimedia

Google Wave se oslanja na zajednicu koja bi trebala razviti dodatne aplikacije za Wave servis. Ovi dodaci bi trebali proširiti mogućnosti servisa i dati dodatne koristi korisnicima. Kako je testiranje bitan faktor u razvoju aplikacija i posto se razvijaju nezavisno, putem zajednice developera, dodataka još uvijek nema previše. Integracija s multimedijom postoji, ali je još ograničena. Međutim, još uvijek je bolja od e-mail usluge.

Problemi

Postoji nekoliko problema sa Google Waveom kako bi postao funkcionalan…

Nema e-mail integracije

Integracija je nešto što je potrebno za ljude da promijene navike korištenja e-maila i da pređu isključivo na Wave. E-mail integracija nije nešto što je prioritet za Google, tako da ostaje pitanje brzine prihvaćanja usluge kada se pojavi. API koji Google daje omogućava razvoj integracije od strane zajednice, ali nije Googleov prioritet.

Rad Online

Wave je online platforma za suradnju i rad. Ako infrastruktura nije dovoljno jaka da to podrži, biti će problema. Trenutno, postoje problemi koji prekidaju rad i tjeraju korisnika da radi ponovo, ali da bi usluga bila puštena u rad sve treba dotjerati, a tome i preview faza razvoja i služi.

Doprinos korisnika

Još uvijek ne postoji mnogo koristan dodatka za Wave. Facebook, dio uspjeha zahvaljuje ogromnom broju aplikacija koje ljudi žele koristiti. Slična stvar su ekstenzije za Wave. Trenutno ih nema previše, jer su još u fazi testiranja te još uvijek čekamo cool ekstenzije pokazane u travnju na predstavljanju servisa.

Sveukupno gledano, Google Wave ima potencijal za promjenu starih e-mail tehnologija i kreiranje novog protokola za suradnju i komunikaciju. Ipak, bez jednostavnog načina da zamijenite i integrirate Wave u tekuću komunikaciju, tu će biti problema i Wave bi mogli završiti kao i druge usluge koje pruža Google – dobra usluga, ali ne i protokol žele uvesti.

U Hrvatskoj je situacija još ekstremnija. Registrirano je 900.000 korisnika što predstavlja doseg od preko 60 % Internet korisnika u Hrvatskoj. Posjećenost Facebooka je veća od cijelog Hrvatskog weba zajedno. Facebook mjesečno ostvari 1.2 milijardu pageview-ova dok drugi po redu, net.hr, ostvari skromnih 68 milijuna.

Slijedi prikaz najposjećenijih stranica u Hrvatskoj (Google AdPlanner, rujan 2009.) gdje su u zadnjem stupcu prikazani pageview-i na mjesečnoj razini.

Navedene statistike su uistinu impresivne za Facebook no poražavajuće za Hrvatski Internet. Treba li očajavati? Ne! Facebook nije prijetnja već nova platforma koju treba iskoristiti.

Facebook stranice

Facebook je početkom godine u sklopu redizajna predstavio nove Facebook stranice. Riječ je o “mjestu na Facebooku” rezerviranome za predstavljanje brendova, proizvoda ili usluga. Facebook stranica je slična običnoj web stranici na koju je moguće staviti proizvoljne multimedijalne sadržaje organizirane u tabove stranice. Tako je moguće staviti npr. kataloge, liste usluga, cjenike, flash prezentacije, obrasce narudžbenica, listu usluga itd.

Nadalje, Facebook stranica ima još jednu veliku prednost – praćenje brenda od strane korisnika. Posjetitelj (postojeći ili potencijalni korisnik brenda) ima mogućnost pratiti Facebook stranicu te se time predbilježuje na primanje sadržaja od Facebook stranice. S obzirom na izuzetno veliku “priljepljenost”  korisnika na Facebooku (korisnik prosječno dnevno provede 57 minuta na Facebooku), vidljivost ovakvih poruka je ogromna. Prema našim istraživanjima, promotivna poruka je vidljiva od cca. 20 % fanova (korisnika koji prate stranicu) i to u svega par sati. Npr. tjednik Gloria ima 10.000 fanova i njihovu poruku “sutra izlazi novi broj Glorije” vidjeti će 2.000 ljudi i to u samo par sati. Kvalitetna i velika Facebook stranica predstavlja vrijedan kapital koji tvrtka iskorištava ne jednom, već stotinama puta kroz godine.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je situacija još uvijek siromašna. Rijetko koji brend je ozbiljno shvatio mogućnosti Facebooka i vrijednost posjedovanja Facebook stranice. Svjedoci smo čestih neozbiljnih pokušaja koji su kojiputa više sramota za brend nego vrijednost. Ipak, u zadnje vrijeme i u Hrvatskoj se viđaju ambiciozniji i kvalitetniji projekti. Kao primjer ću navesti stranicu Jutarnjeg lista kao pozitivan primjer prisutnosti jednog news portala na Facebooku. Na stranicu se dodaju najbitnije vijesti od toga dana te obavijesti o akcijama, nagradnim igrama i specijalnim istraživanjima. Korisnik više ne dolazi na Jutarnji u potrazi za vijestima već vijesti dolaze korisniku!