<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Specijalist&#187; facebook</title>
	<atom:link href="http://www.specijalist.com/tag/facebook/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.specijalist.com</link>
	<description>magazin o internet poslovanju</description>
	<lastBuildDate>Tue, 15 Nov 2011 18:26:08 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.3.1</generator>
		<item>
		<title>Geek tehnologije u službi malog korisnika</title>
		<link>http://www.specijalist.com/geek-tehnologije-u-sluzbi-malog-korisnika/</link>
		<comments>http://www.specijalist.com/geek-tehnologije-u-sluzbi-malog-korisnika/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 26 Feb 2010 08:39:31 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Tomislav Grubišić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Social Media]]></category>
		<category><![CDATA[društvene mreže]]></category>
		<category><![CDATA[facebook]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.specijalist.com/?p=726</guid>
		<description><![CDATA[Svi smo do sada čuli za RSS, OpenID i druge slične standarde i svi smo mi itekako svjesni činjenice da te tehnologije razumiju i koriste samo napredni korisnici, dok je jedan prosječan korisnik možda ne bi mogao razumjeti ni nakon višednevnog objašnjavanja. No ima li uopće potrebe za time? Nema! Facebook je upotrebu tih tehnologija [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-full wp-image-799" title="facebook logo" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2010/02/facebook-logo.jpg" alt="" width="300" height="300" />Svi smo do sada čuli za RSS, OpenID i druge slične standarde i svi smo mi itekako svjesni činjenice da te tehnologije razumiju i koriste samo napredni korisnici, dok je jedan prosječan korisnik možda ne bi mogao razumjeti ni nakon višednevnog objašnjavanja. No ima li uopće potrebe za time? Nema! Facebook je upotrebu tih tehnologija na svoj način svima uvelike olakšao, a na nama, specijalistima, je da to iskoristimo u svrhu marketinga i povećanja prodaje, ma kakva ona bila.</p>
<p><strong>RSS &#8211; Facebook feed</strong></p>
<p>RSS je poznat napredni alat za praćenje novosti iz različitih izvora. Nemamo mu što za zamjeriti, no zašto ga onda ne koriste moja mama ili moja cura? Istina je da vjerojatno nikad ni neće. Za prosječnog korisnika to je jednostavno previše.</p>
<p><img class="alignright size-full wp-image-735" title="rss ikona" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2010/02/rss-ikona.jpg" alt="" width="250" height="246" />Facebook je približio RSS, kojega je implemetirao na svoj način, 325 milijuna ljudi diljem svijeta, od toga i 900 tisuća Hrvata. Preko Facebook stranica moguće je pratiti novosti s blogova, news portala ili novosti <a title="brandova" href="../social-media/brandovi-na-facebooku/" target="_blank">brandova</a> koje koristite. Rezultati postignuti korištenjem Facebooka isti su kao i rezultati postignuti upotrebom čistog RSS-a, a budući da je preko Facebooka omogućena i interakcija s korisnicima pomoću njihovih likeova i komentara, možda čak i bolji. Tako će, na primjer, osoba koja voli piti Coca-Colu postati obožavatelj (<em>fan</em>) Coca-Coline Facebook stranice i uvijek dobiti neke zanimljive informacije. Najpopularniji primjer hrvatskog <em>news</em> portala koji ima svoju Facebook stranicu je <a title="Jutarnji list" href="http://www.facebook.com/jutarnji.list" target="_blank">Jutarnji list</a>. On uvijek objavljuje najaktualnije i najzanimljivije novosti koje se onda prikazuju svima koji ga prate u feedu. Nadam se da će u bližoj budućnosti i <a href="http://specijalist.com/" target="_blank">specijalist.com</a> biti prisutan na Facebooku :).</p>
<p>Evo još nekoliko zanimljivih primjera dobrodošlih na Facebooku:</p>
<ul>
<li>trgovine obućom i odjećom &#8211; obavijesti o novim kolekcijama, sniženjima, popustima</li>
<li>klubovi &#8211; najave događaja, koncerata, slike s izlazaka</li>
<li>mobiteli &#8211; najave novih verzija <em>softwarea</em> i novih verzija mobitela</li>
<li>poznate osobe &#8211; promovirenje vlastitih ideja, projekata na kojima sudjeluju (glazba, film &#8230;)</li>
</ul>
<p>Ovo smo vam samo natuknuli kako bismo vam probudili maštu, jer Facebook planira apsolutno svaki brand koji postoji, pa i onaj najmanji (proizvod, javna osoba, organizacija i slično), uvrstiti među svoje stranice.</p>
<p>Vodite marketing za nešto od navedenog? Imate li Facebook stranicu za to?</p>
<p><strong>OpenID &#8211; Facebook Connect</strong></p>
<p><img class="alignright size-full wp-image-738" title="openid logo" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2010/02/openid-logo.png" alt="" width="250" height="81" />Sve što je nekoć trebao biti openID sada je Facebook Connect. OpenID još je puno manje korišten od RSS-a i usudimo se reći da su njega koristili samo super napredni korisnici. No sada ga koriste svi članovi Facebooka. Riječ je o jedinstvenom login sustavu pomoću kojeg se svaki korisnik Facebooka može s vlastitim korisničkim računom ulogirati na bilo koji site koji je implementirao Facebook Connect. Jedan od primjera koji smo implementirali je <a title="Tulumarka" href="http://www.tulumarka.com/" target="_blank">Tulumarka</a> na kojoj se možete registrirati jednim klikom, a ona onda ima pristup vašim osnovnim podacima te prema tome može prilagoditi ispis sadržaja ili slati obavijesti na Facebook kada dobijete privatnu poruku ili vas neko doda u prijatelje. Implementacijom Facebook Connecta na Tulumarci aktivnost registriranih korisnika povećana je za čak 60%.</p>
<p><img class="alignright size-full wp-image-741" title="facebook connect" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2010/02/facebook-connect.jpg" alt="" width="250" height="150" />Kako Facebook najavljuje, sprema se i poseban prikaz reklama korisnicima koji su spojeni na stranicu preko Facebook Connecta. Te će stranica biti targetirane i nekim drugim stranicama omogućiti dodatnu zaradu. Kako će Google odgovoriti na to? Tržište oglašavanja moglo bi se uzdrmati i drastično promijeniti. Pričekajmo još malo pa ćemo vidjeti.</p>
<p>RSS i OpenID su neke od tehnologija koje su značajnije promijenile korištenje weba tek od kada ih je Facebook na svoj način implementirao, iako one i same već dugo postoje. U budućnosti očekujemo i Facebookov sustav mikro plaćanja pomoću kojega će korisnici jednim klikom moći plaćati bilo gdje na webu. Google Checkout dao je ideju, no hoće li Facebook preuzeti i to tržište? Za sada nema prepreke.</p>
<p>Facebook je jedan od rijetkih koji <em>geek</em> tehnologije, razumljive samo naprednim korisnicima, uspijeva približiti prosječnim korisnicima. I to je cilj weba: web za sve, a ne samo napredne.</p>
<p>Koristite li neke od ovih mogućnosti u svrhu marketinga ili povećanja prodaje? Ako ne, zadnji je trenutak da počnete.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.specijalist.com/geek-tehnologije-u-sluzbi-malog-korisnika/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Kompleksnost jednostavnosti ili simple minds u bespućima weba</title>
		<link>http://www.specijalist.com/kompleksnost-jednostavnosti-ili-simple-minds-u-bespucima-weba/</link>
		<comments>http://www.specijalist.com/kompleksnost-jednostavnosti-ili-simple-minds-u-bespucima-weba/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 17 Nov 2009 07:31:48 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Saša Škorić</dc:creator>
				<category><![CDATA[Tehnologija]]></category>
		<category><![CDATA[društvene mreže]]></category>
		<category><![CDATA[facebook]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.specijalist.com/?p=406</guid>
		<description><![CDATA[Kažu da je Dalai Lama rekao da je jednostavnost ključ sreće u modernom svijetu. Svatko tko je ikad razmišljao o novoj web stranici ili nekoj usluzi na webu se susreo i s mišlju da bi ona trebala (odnosno morala) biti i jednostavna za korištenje. Zašto? Pa zato što većina ljudi nije informatički pismena, bar ne [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-409" title="simple" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2009/11/simple-150x100.gif" alt="simple" width="150" height="100" />Kažu da je Dalai Lama rekao da je jednostavnost ključ sreće u modernom svijetu. Svatko tko je ikad razmišljao o novoj web stranici ili nekoj usluzi na webu se susreo i s mišlju da bi ona trebala (odnosno morala) biti i jednostavna za korištenje.  Zašto? Pa zato što većina ljudi nije informatički pismena, bar ne u dovoljnoj mjeri, zato što su korisnici prelijeni, zato što ne žele razmišljati, zato što se ponašaju po nekim ustaljenima načinima, surfaju po &#8220;copy-paste&#8221; principu itd.<span id="more-406"></span></p>
<p>Ipak na kraju rezultat nastojanja iz različitih razloga i ne bude tako pozitivan i jednostavan za &#8220;prosječnog&#8221; korisnika.</p>
<p>Ono što bi se moralo učiniti je krenuti od ciljne skupine ljudi koju obuhvaćamo i onog što je njoj potrebno. Ako bi smo željeli simplificirati ono kako većina ljudi funkcionira, mogli bi to na slijedeći način; prvo oni žele da ih se zabavi, jer kako drugačije objasniti da su glavni pokretači interneta, pa i po zaradi, bili pornografija i gaming. Naravno ne smijemo uzeti ovo predoslovno jer e-banking usluga teško može biti zabavna. Također oni se žele osjećati da otkrivaju nove stvari i žele se osjećati pametnima, jer bilo bi pogrešno miješati trivijalnost (koju treba izbjeći) i jednostavnost.  I na koncu oni nemaju vremena da uče stvari koje su prekomplicirane. Strpljenje je vrlina koju ne posjeduju mnogi, pa je lista web projekata koji su propali zbog nerazumijevanja javnosti podugačka.</p>
<p><img class="alignright size-full wp-image-416" title="mtv ema 2009 berlin" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2009/11/mtv-ema-berlin.jpg" alt="mtv ema 2009 berlin" width="300" height="220" />Zbog svega toga jednostavnost je ključna. Jer kako je negdje rečeno, posjet stranicama (uglavnom) ne plaćamo novcem, već vremenom. Provođenjem previše vremena tražeći informacije na siteu i kopajući po lošim navigacijama, ustvari preplaćujemo vremenom neku vrijednost sitea.</p>
<p>Druga je stvar ukoliko se uspije napraviti nešto što je i jednostavno i korisno i dostupno i donekle inovativno, a korisnici onda to koriste na hmm, pa recimo način da se zapitaš čemu? Nešto kao onaj grafit &#8220;džaba ste krečili&#8221;&#8230;I jedno pitanje; nismo li pojednostavljenjem svega i svačeg na nivo prosjeka i prosječnog korisnika, dali svoj prilog u &#8220;Idiocracy&#8221; budućnosti?</p>
<p>Prije nekoliko dana, korisnicima širom svijeta je pružena mogućnost da po prvi puta gledaju dodjelu <strong>Europskih muzičkih nagrada</strong> iz Berlina uživo putem weba i to i putem Facebooka i putem središnje web stranica nagrada <a title="MTV EMA" href="http://www.mtvema.com" target="_blank">mtvema.com</a>, pa još uz to i da komentiraju (koristeći svoj facebook account) za vrijeme dok gledaju , što je u konačnici radilo više nego pristojno&#8230;<em> Seamless</em>, rekli bi. Lista izvođača i prezentera je bila poduža i moglo se pronaći &#8220;za svakog po nešto&#8221; – od <strong>U2</strong> i <strong>Foo Fightersa</strong>, preko <strong>Green Daya </strong>i <strong>Jay-Za</strong> pa do <strong>Beyonce</strong> i <strong>Shakire</strong>. No, iako je sam streaming privukao poveći broj korisnika (pa i u našoj &#8220;adria&#8221; regiji) samo korištenje mogućnosti komentiranja uz gledanje me ponukalo ka još jednom u nizu razmišljanja što su nam donijele napredne tehnologije.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-413" title="mtv ema" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2009/11/mtv-ema.png" alt="mtv ema" width="573" height="375" /></p>
<p>Pa kao prvo mnogobrojne ljubitelje ponekih izvođača koji neće ništa drugo napisati osim &#8220;TH TH TH TH TH TH TH&#8221; (Tokio Hotel, op.a.) ili &#8220;beyonce :)&#8221;  i &#8220;lady gaga rulez&#8221;. Nezanimljivi vic tipa &#8220;ja ustadoh, U2 ustaše&#8221;, poveća količina loše gramatike, skraćenica i homofobnih uvreda je otprilke sukus cijele večeri. Broj smislenih komentara i/ili reakcija na streaming događanja dugog više od 3 sata gotovo da i nije ni bilo.</p>
<p>Za kraj nije loše se sjetiti gore pomenutog filma &#8220;Idiocracy&#8221; i jednog citata glavnog junaka pri obraćanju Kongresu: &#8220;&#8230; <em>And there was a time in this country, a long time ago, when reading wasn&#8217;t just for fags and neither was writing. People wrote books and movies, movies that had stories so you cared whose ass it was and why it was farting, and I believe that time can come again!</em>&#8220;</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.specijalist.com/kompleksnost-jednostavnosti-ili-simple-minds-u-bespucima-weba/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Brandovi na Facebooku</title>
		<link>http://www.specijalist.com/brandovi-na-facebooku/</link>
		<comments>http://www.specijalist.com/brandovi-na-facebooku/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 09 Nov 2009 08:29:49 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Daniel Ackermann</dc:creator>
				<category><![CDATA[Social Media]]></category>
		<category><![CDATA[branding]]></category>
		<category><![CDATA[društvene mreže]]></category>
		<category><![CDATA[facebook]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.specijalist.com/?p=237</guid>
		<description><![CDATA[Facebook je fenomen aktualan zadnjih nekoliko godina. Trenutno (studeni, 2009.) okuplja preko 300.000.000 aktivnih korisnika i dnevno se registrira novih 750.000 korisnika, što je veličina grada Zagreba.  Kada bi ga gledali kao državu, bio bi 4. najveća država na svijetu. U Hrvatskoj je situacija još ekstremnija. Registrirano je 900.000 korisnika što predstavlja doseg od preko [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignleft size-thumbnail wp-image-252" title="facebook logo" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2009/11/facebook-logo-150x100.jpg" alt="facebook logo" width="150" height="100" />Facebook je fenomen aktualan zadnjih nekoliko godina. Trenutno (studeni, 2009.) okuplja preko 300.000.000 aktivnih korisnika i dnevno se registrira novih 750.000 korisnika, što je veličina grada Zagreba.  Kada bi ga gledali kao državu, bio bi 4. najveća država na svijetu.</p>
<p><span id="more-237"></span>U Hrvatskoj je situacija još ekstremnija. Registrirano je 900.000 korisnika što predstavlja doseg od preko 60 % Internet korisnika u Hrvatskoj. Posjećenost Facebooka je veća od cijelog Hrvatskog weba zajedno. Facebook mjesečno ostvari 1.2 milijardu pageview-ova dok drugi po redu, net.hr, ostvari skromnih 68 milijuna.</p>
<p>Slijedi prikaz najposjećenijih stranica u Hrvatskoj (Google AdPlanner, rujan 2009.) gdje su u zadnjem stupcu prikazani pageview-i na mjesečnoj razini.</p>
<p><img class="alignnone size-full wp-image-258" title="adplanner" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2009/11/adplanner.gif" alt="adplanner" width="573" height="177" /></p>
<p>Navedene statistike su uistinu impresivne za Facebook no poražavajuće za Hrvatski Internet. Treba li očajavati? Ne! Facebook nije prijetnja već nova platforma koju treba iskoristiti.</p>
<p><strong>Facebook stranice</strong></p>
<p>Facebook je početkom godine u sklopu redizajna predstavio nove Facebook stranice. Riječ je o &#8220;mjestu na Facebooku&#8221; rezerviranome za predstavljanje brendova, proizvoda ili usluga. Facebook stranica je slična običnoj web stranici na koju je moguće staviti proizvoljne multimedijalne sadržaje organizirane u tabove stranice. Tako je moguće staviti npr. kataloge, liste usluga, cjenike, flash prezentacije, obrasce narudžbenica, listu usluga itd.</p>
<p>Nadalje, Facebook stranica ima još jednu veliku prednost &#8211; praćenje brenda od strane korisnika. Posjetitelj (postojeći ili potencijalni korisnik brenda) ima mogućnost pratiti Facebook stranicu te se time predbilježuje na primanje sadržaja od Facebook stranice. S obzirom na izuzetno veliku &#8220;priljepljenost&#8221;  korisnika na Facebooku (korisnik prosječno dnevno provede 57 minuta na Facebooku), vidljivost ovakvih poruka je ogromna. Prema našim istraživanjima, promotivna poruka je vidljiva od cca. 20 % fanova (korisnika koji prate stranicu) i to u svega par sati. Npr. tjednik <a title="Gloria na Fejsu" href="http://www.facebook.com/gloria.hrvatska" target="_blank">Gloria</a> ima 10.000 fanova i njihovu poruku &#8220;sutra izlazi novi broj Glorije&#8221; vidjeti će 2.000 ljudi i to u samo par sati. Kvalitetna i velika Facebook stranica predstavlja vrijedan kapital koji tvrtka iskorištava ne jednom, već stotinama puta kroz godine.</p>
<p><strong>Situacija u Hrvatskoj</strong></p>
<p><img class="alignright size-full wp-image-247" title="jutarnji logo" src="http://www.specijalist.com/wp-content/uploads/2009/11/jutarnji-logo.jpg" alt="jutarnji logo" width="200" height="171" />U Hrvatskoj je situacija još uvijek siromašna. Rijetko koji brend je ozbiljno shvatio mogućnosti Facebooka i vrijednost posjedovanja Facebook stranice. Svjedoci smo čestih neozbiljnih pokušaja koji su kojiputa više sramota za brend nego vrijednost. Ipak, u zadnje vrijeme i u Hrvatskoj se viđaju ambiciozniji i kvalitetniji projekti. Kao primjer ću navesti stranicu <a title="Jutarnji na Fejsu" href="http://www.facebook.com/jutarnji.list" target="_blank">Jutarnjeg lista</a> kao pozitivan primjer prisutnosti jednog news portala na Facebooku. Na stranicu se dodaju najbitnije vijesti od toga dana te obavijesti o akcijama, nagradnim igrama i specijalnim istraživanjima. Korisnik više ne dolazi na Jutarnji u potrazi za vijestima već vijesti dolaze korisniku!</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.specijalist.com/brandovi-na-facebooku/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

