Da li ste u pravom kontekstu shvatili zašto je autor tog članka pisao o nofollow atributu? Da li je o njemu pisao samo zato što ga je Google nedavno predstavio pa prenosi novost ili zato što ga je testirao i smatrao odličnim alatom za postizanje rezultata?

Većina informacija vezana uz SEO na popularnim SEO blogovima, forumima i stranicama su nečije mišljenje utemeljeno na nečijem tuđem mišljenju za koje ne znamo da li dolazi od testiranja i iskustva, pokvarenog telefona ili prenošenja vijesti.  U većini slučajeva riječ je prenošenju vijesti. Da li to znači da su SEO blogovi i forumi loši i da ih ne bi trebalo čitati? Ne, upravo suprotno, oni su tu da ostanete u toku sa informacijama koje biste sami trebali provjeriti testiranjem, a ta provjera zahtijeva vaš rad i vaše vrijeme, ne tuđe vrijeme i tuđi rad.

Sve informacije koje dođu do vas, uključujući i službene od strane samih tražilica, potrebno je provjeriti vlastitim testiranjem. Vlastito testiranje je stjecanje iskustva koje će vam kasnije omogućiti da u vrlo kratkom roku prepoznate bitne od nebitnih stvari za postizanje rezultata.

Teorija je teorija, praksa je praksa. To su dvije potpuno različite perspektive. I jedno i drugo vam je potrebno, no po mom mišljenju sama teorija je nedovoljna za postizanje rezultata. Moja preporuka je da se uhvatite testiranja što je moguće prije.

Svaka osoba u Hrvatskoj koja se bavi internetom upoznata je sa Gemiusom. To je istraživanje posjećenosti hrvatskih web stranica, koje računa samo domaće korisnike. Osim web skripte koja očigledno usporava svaki sajt koji sudjeluje u istraživanju, Gemius ima i telefonski dio istraživanja, pomoću kojeg nadopunjuje rezultate. Što je presudno za rezultate 7 najposjećenijih sajtova u Hrvatskoj?

Prema onome što sam saznao proteklih godina, donosim vam kratku analizu. Također sam naveo broj zaposlenih na pojedinim portalima kako bi dobili širu sliku o tome koliko im je prihoda potrebno kako bi pokrili osnovne troškove.

Pozivam sve one koji imaju više informacija da ih napišu u komentarima, u slučaju da sam nešto izostavio.

1. Net

Kao jedan od prvih sajtova na internetu (Iskon.hr) u vrijeme dok su rijetki imali e-mail adresu, Net.hr je pokupio puno korisnika koji su koristili njihov Iskon mail. Redovita ulaganja u razvoj novih aplikacija koje se nalaze na poddomenama (forum.net.hr, freemail.net.hr), kasnije Chat i Trosjed društvena mreža, također su presudan faktor za održavanje liderske pozicije na Gemiusu, iako ne mogu parirati glavnom dijelu portala u kojem se nalaze članci. Jedna od najposjećenijih rubrika je Webcafe. Prema impressumu na Net-u je zaposleno cca. 30 osoba.

2. Index

Svojim sadržajem se izdigao na 2. poziciju, većinom zahvaljujući tome što u sebi ima i forum i sposobne ljude koji rade na SEO (optimizaciji sajta za tražilice). Koliko znam sajt je jako posjećen iz inozemstva (poglavito Ex Yu regije), što se na Gemiusu ne može vidjeti jer se računaju samo Hrvatski posjetitelji. U sebi ima sustav koji najčitanije članke duže zadržava na naslovnici. Prvi veliki skok imao je zbog Severininog porno filma. Sajt je podijeljen u 3 glavne rubrike (Vijesti, Sport, Xmag). Dugo vremena je bila popularna rubrika Nightlife u kojoj su fotke iz noćnih klubova. Prema impressumu na Indexu je zaposleno cca. 20 osoba.

3. Forum

Najveći hrvatski forum većinu svoje posjećenosti može zahvaliti Google-u, iako ima veliku bazu registriranih korisnika koji svakodnevno doprinose novim raspravama. Tokom jednog mjeseca sigurno ćete barem jedan put otvoriti Forum.hr kao prvi rezultat za pojam koji tražite na Google-u.

4. T-portal

Portal je nastao kao online prisutnost T-com-a, iako sudeći prema oglasima koji se vrte na njemu T-com ne iskorištava to što ima. Prilikom redizajna odbacili su većinu starijih članaka te tako izgubili veliki dio posjete preko Google-a. Prije redizajna bili su 2. po posjećenosti i disali za vrat Net.hr-u. Imaju popularan e-mail, te razne komunikacijske servise, karte gradova, itd…. Prilikom instalacije Max Adsl-a svim korisnicima se T-portal postavlja kao homepage, što je mnogo korisnika ostavilo nepromijenjeno. Prema impressumu na T-portalu je zaposleno cca. 50 osoba.

5. 24sata

Web medij vezan uz dnevne novine. Svoju snagu može zahvaliti svojem nagrađivanom dizajnu, sadržaju (prevladava žutilo), te tome što je dio Styrija medijske grupe koja međusobno promovira svoje brendove (Večernji list, 24 sata, Njuškalo, itd..). Također ulažu u SEO.

6. Blog

Svoju popularnost je stekao dok je još bio u vlasništvu Monitor.hr-a. Omogućuje svakom korisniku da napravi svoj internet dnevnik na poddomeni koju izabere, ali unutar domene blog.hr, tako da se sav promet korisnika broji Blogu. Zahvaljujući Google-u ima ogroman broj posjetitelja koji dolaze na neke od 780.000 blogova.

7. Njuškalo

Oglasnik koji je posjećeniji od Oglasnik.hr-a zahvaljujući ogromnim ulaganjima u SEO i plaćenom oglašavanju na Google-u, te promociji u medijima Styria grupe.

Napomena: kao izvor informacija o posjećenosti korišten je Gemius Audience za 10. mjesec 2009. godine – audience.com.hr

No, iako tako jednostavna stvar, nemali broj puta se dogodi da se nedoumice jave oko vrste prometa – najčešće, tu je riječ o onom (naizgled) besplatnom i onom koji se plaća. Koji je kvalitetniji, koju vrstu prometa preferirati, kako do određene vrste posjeta doći, i tako u nedogled. No, ako bismo sve te rasprave pokušali pojednostavniti, vjerojatno bi se rasprava svela na dvije kategorije prometa.

Prvog često nazivaju prirodnim, organskim, dok drugog za ovu priliku idemo nazvati „biranim“ (a kasnije ćete pročitati i zašto).

1. Prirodni promet

Pod stavkom prirodnog (natural) prometa najčešće spominjemo promet s tražilica (preko rezultata s lijeve strane, tzv. organski rezultati), no u ovu kategoriju se ubrajaju i direktne posjete, posjete preko linkova koji se nalaze na drugim web stranicama… zapravo, sve one posjete koje u većini slučajeva ne možemo predvidjeti, birati ili filtrirati. Jednostavno rečeno, pred takvim prometom nemamo određenu kontrolu, već na pleća posjetitelja stavljamo odgovornost da pronađe ono po što je došao na web stranicu. No, u takvoj situaciji se pojavljuje jedan problem: naši zahvati mogu se svesti na to da web site pripremamo za različite skupine posjetitelja, što nas u startu stavlja u nezavidnu poziciju – kako “servirati” sadržaj a da paše svima (ili većini)?

Što se tiče prednosti, prirodni promet se svakako nameće time što je “besplatan” – ok, možemo računati da vrijeme koje ćete uložiti u pisanje članaka, kontaktiranje drugih sajtova, kreiranje novog viralnog sadržaja, učestalu komunikaciju preko micro-blogging servisa i društvenih mreža ima svoju cijenu, no ipak je pristupačan svima, bez početnih troškova i planiranih budžeta…

Shvatili ste – besplatan, no opet zahtjeva dosta vremena i truda da se do željenih rezultata dođe…uz određene kompromise na web stranicama.

2) Plaćeni promet

Birani (plaćeni) promet je sušta suprotnost iznad spomenutom. Zahtjeva ulaganja, zahtjeva prethodnu pripremu i definiranje budžeta (barem okvirno), no ona slatka, slatka stvar koja ga čini toliko primamljivim – možete birati vaše posjetitelje. Možete prilagoditi (landing) stranice upravo biranoj grupi posjetitelja. Učiniti i njima i sebi život lakšim time što ćete ih razumjeti, te prema tome i predstaviti sadržaje koje bi ih mogli interesirati. Jasno, sve ovo stavit ćete pod lupu dobrog softverskog rješenja za analizu prometa i (barem) postaviti leadove i konverzije.

Ako se pitate što točno spada u plaćeni promet, spomenuo bih samo par trenutno najpopularnijih vrsta: paid search, display, email i social marketing.

Istovremeno, ako ste dobro “pripremili teren”, od takvih posjetitelja možete puno i naučiti: kakve stranice, tekstovi i fotografije im više odgovaraju ili zašto više vole zelenu boju od crvene. Primjera je zbilja mnogo, a ono u čemu će vam plaćeni promet najviše pomoći je da razumijete vaše posjetitelje i da na kraju krajeva pokušate naučeno primjeniti i na one “neobuzdane” iz prve točke.

Brzina poslovnih ciklusa je također porasla. Ako gledamo prosječno trajanje životnog ciklusa proizvoda, od lansiranja do povlačenja s tržišta ili inoviranja, on postaje sve kraći, a tvrtke su u stalnoj borbi za inovacijama i ostajanjem na vrhu ili opstojanjem.

Ako se tvrtke ne mogu brzo prilagođavati rastu broja informacija i komunikacije, kako da to učine pojedinci?

Alati su oduvijek dolazili kao nešto što će olakšati život. Na našem putu iz industrijsko u moderno doba, alati su se promijenili, ali s ulaskom u informacijsko doba, alata postaje sve više i sve su neučinkovitiji.

Na primjer, za najjednostavniji problem, moguće je naći stotine softverskih rješenja, a niti jedno na kraju neće odgovarati u potpunosti specifičnim potrebama korisnika. Izbor postoji, ali kako odabrati.

Online i Internet alati imaju iste probleme. U vrijeme umrežavanja, BBSova, IRCa, usluge su bile ograničene i nerazvijene. E-mail je bio elegantan način rješavanja problema. Paradigma stara, primjena nova i lakša, putem mreže.

Danas, 40 godina nakon pojave e-maila, nalazimo se pred većim problemima nego kada smo počeli. Imamo sve veći broj poruka koje nam stižu, ali ne nužno i veći broj stvarnih poruka/informacija s kojima se moramo baviti. Sa svakim problemom, šaljemo novi e-mail koji se duplira, umnožava i razlomljeno stiže u višestrukim kopijama: prijatelj jedan, kolega drugi, djevojka, roditelji, a svi pričaju o istoj temi. Ali to nije sve: ostaje još i telefon, fax, chat, kolege, sastanci na koje idemo.

Google Wave obećava da će riješiti ovaj problem. To je Googleov open source projekt koji se nada da će oživjeti i popraviti stvari koje nedostaju u e-mailu: nedostatak interaktivnosti, bez praćenja povijesti komunikacije, prevelik broj poruka i multimedija.

Dakle kako se za sada drži svojih obećanja?

Preview faza

Google Wave je otvoren za ograničen broj korisnika u Rujnu 2009. i do sada je unaprijedio način na koji funkcionira te radi na rješavanju problema koji se javljaju i stabilizaciji servisa. Prije otvaranja servisa za sve korisnike, svi problemi moraju biti riješeni. Do tada da vidimo kako se Wave nosi s e-mailom

Interaktivnost

Google Wave je platforma koja omogućava interaktivnost sa svojim prijateljima i kolegama. Možete upisati svoj tekst, zalijepiti svoje slike na valovima, i ljudi uključeni u val mogu gledati sve u stvarnom vremenu. To ostavlja probleme interaktivnosti iza sebe, ali otvara nove. Kako se radi o on-line platformi, bez caching sustava (kako bi se omogućilo interaktivnost) postoji mogućnost rušenja sistema, blokiranja servisa, i gubljenja trenutnih izmjena, što ostavlja korisnika da piše poruku ponovo.

Povijest komunikacije

Razmislite o križancu između e-maila i forum servisa. To je Google Wave. Threading je glavno obilježje vala, za razliku od fragmentiranosti e-mail poruka. Ljudi ne primaju poruke, već su uključeni u val/thread. Kao posljedica toga, možete slijediti svoju komunikaciju lakše, nema toliko nereda i možete surađivati stilu wiki servisa.

Veliki broj poruka

Valovi obećavaju manji broj poruka i na ovom polju obećanje je stvarno, uz manjak organizacijskih mogućnosti koje su za sada ispod nivoa e-mail klijenta ili u najmanju ruku Gmaila. Ako se ovo ne implementira, prevelik broj valova će nam opet raditi probleme. Međutim, kako se radi o preview fazi, a poboljšanja se dodaju svakodnevno, ovo će se riješiti.

Konverzacija

Ljudi su navikli na dva načina razgovora: Chat/Forum način rada i osobni, e-mail / blog način rada. Kada se kombiniraju ta dva, jedan će prevladati, i do sada, jer je Wave u preview fazi, sve što možete je razgovarati s ljudima koje ste pozvali i upotrebljivost je ograničena. Isto tako, javni waveing je popularan, ali izgleda više kao forum za raspravu. Na svu sreću, iz vala se može i isključiti i tako smanjiti broj praćenih valova.

Multimedia

Google Wave se oslanja na zajednicu koja bi trebala razviti dodatne aplikacije za Wave servis. Ovi dodaci bi trebali proširiti mogućnosti servisa i dati dodatne koristi korisnicima. Kako je testiranje bitan faktor u razvoju aplikacija i posto se razvijaju nezavisno, putem zajednice developera, dodataka još uvijek nema previše. Integracija s multimedijom postoji, ali je još ograničena. Međutim, još uvijek je bolja od e-mail usluge.

Problemi

Postoji nekoliko problema sa Google Waveom kako bi postao funkcionalan…

Nema e-mail integracije

Integracija je nešto što je potrebno za ljude da promijene navike korištenja e-maila i da pređu isključivo na Wave. E-mail integracija nije nešto što je prioritet za Google, tako da ostaje pitanje brzine prihvaćanja usluge kada se pojavi. API koji Google daje omogućava razvoj integracije od strane zajednice, ali nije Googleov prioritet.

Rad Online

Wave je online platforma za suradnju i rad. Ako infrastruktura nije dovoljno jaka da to podrži, biti će problema. Trenutno, postoje problemi koji prekidaju rad i tjeraju korisnika da radi ponovo, ali da bi usluga bila puštena u rad sve treba dotjerati, a tome i preview faza razvoja i služi.

Doprinos korisnika

Još uvijek ne postoji mnogo koristan dodatka za Wave. Facebook, dio uspjeha zahvaljuje ogromnom broju aplikacija koje ljudi žele koristiti. Slična stvar su ekstenzije za Wave. Trenutno ih nema previše, jer su još u fazi testiranja te još uvijek čekamo cool ekstenzije pokazane u travnju na predstavljanju servisa.

Sveukupno gledano, Google Wave ima potencijal za promjenu starih e-mail tehnologija i kreiranje novog protokola za suradnju i komunikaciju. Ipak, bez jednostavnog načina da zamijenite i integrirate Wave u tekuću komunikaciju, tu će biti problema i Wave bi mogli završiti kao i druge usluge koje pruža Google – dobra usluga, ali ne i protokol žele uvesti.

Oglas na tražilici će vam omogućiti prikazivanje samo ako netko upiše naziv vašeg proizvoda ili usluge u tražilicu. Takav oglas nije pogodan za podizanje svijesti o vašem proizvodu jer ako korisnici aktivno ne pretražuju vaš proizvod, on se jednostavno neće prikazati.

Npr. Ako korisnici traže CD LadyGage u tražilici, a vi imate taj CD u svojoj ponudi, trebali biste se oglašavati na tražilici.

Oglas u kontekstualnoj reklamnoj mreži će vam pomoći da oslovite korisnike koji aktivno ne pretražuju vaše proizvode ili usluge (bilo da ne znaju za vas, preferiraju proizvode konkurencije ili još nemaju potrebu za vašim uslugama/proizvodima). Ako želite preuzeti klijente konkurencije morate ih “upozoriti” na sebe i predstaviti im vašu ponudu a za to vam služi kontekstualna reklama na web stranicama koje posjećuju vaši potencijalni klijenti.

Npr. Banka ima novu kreditnu karticu. Ovaj proizvod nije često pretraživan na tražilicama, zato će banka postaviti oglas u kontekstualnu reklamnu mrežu kako bi oslovila što veći broj potencijalnih klijenata.