Za početak je važno naglasiti da su, iako su neki mediji nagađali o tome, svi portali (Teen385, MojFaks, Cafe.hr i Teen) i dalje u 100% vlasništvu tvrtke Domino efekt, a sa Europa Digital je potpisan ugovor o strateškom partnerstvu.

Čemu sve to?

Kako smo si od samog početka zacrtali neke ciljeve, smatrali smo da ćemo ih puno lakše ostvariti ako se povežemo sa velikom medijskom kućom kao što je EPH.

Naravno, da se partnerstvo nije dogodilo, portali bi se nastavili i dalje razvijati, ali bi proces tekao nešto sporije i teže.

Tko je tu što dobio?

Tvrtka Europa Digital dobila je gotove projekte koji na hrvatskom tržištu postoje već godinama i vodeći su u svom području, zajedno sa ljudima koji se tim projektima bave i znaju prepoznati potrebe ciljne skupine.

Mi smo dobili puno bolje mogućnosti promocije, tehničku podršku i naravno, olakšan pristup oglašivačima.

Kako je tvrtka Europa Digital otvorena prema novim tehnologijama, tako uskoro, kao rezultat suradnje, puštamo i mobilne verzije portala, a počinjemo i sa SMS marketinškim kampanjama.

Osim na postojećim, zajedno ćemo raditi na nekim potpuno novim projektima.

A što ako ne bude išlo?

U svakom poslu postoji rizik, pa tako i ovdje. Prije potpisivanja ugovora procijenili smo da je ovo rizik koji se isplati. Naravno, detalji ugovora su poslovna tajna, ali ono što smijem reći je da je takav da nitko ništa ne može izgubiti, a u najgoroj verziji cijele priče se može dogoditi samo to da popijemo piće i nastavimo svatko svojim putem.

Foto: Flickr, photologue_np

Od kad sam pokrenuo projekt Specijalist.com svjedočio sam poplavi multi-blogova vezanih uz internetsko poslovanje. Moram priznati da me to stvarno razveselilo.

Mnogi će reći – što se to budala veseli konkurenciji? A odgovor je – zato jer takve projekte ne smatram konkurencijom, već samo projektima koji će osnažiti i popularizirati tržište.

Ali da ja ne razglabam o svojim viđenjima hrvatkog online tržišta i njegovoj budućnosti, predstavljam vam te projekte abecednim redom – ovo je ono što oni sami kažu o sebi (ne želim da se itko uvrijedi, ali ja sam našao / čitao samo ova četiri, ako znate još koji, molim komentirajte ili mi pošaljite e-mail i odmah ću ih uvrstiti na listu):

eBizMags

eBizMags je prvi hrvatski portal posvećen e-Poslovanju započet još 2007. godine kao visoko entuzijastički projekt. Konceptualno i sadržajno je usmjeren prema stručnjacima iz različitih područja djelovanja koji direktno ili indirektno imaju utjecaj na donošenje ključnih odluka unutar modernog načina poslovanja – ePoslovanja. eBizMags autori su kolumnisti, renomirani stručnjaci u svojim područjima rada. Imaju različite stilove pisanja i mogu imati različita mišljenja o istim temama, no, upravo je to vrijednost koju cijenimo – različitost.

Netokracija

Netokracija je magazin u kojemu vam donosimo novosti o najnovijim trendovima u internetskim tehnologijama, poslovanju i kulturi. Netokracija će vam pomoći da shvatite što se događa u uvijek turbulentnim internetskim prostranstvima. Netokracija je magazin stvoren i stvaran za vas. Stručni autori uvest će vas u teme koje su iskusili i sami. Ne srame se. Oni su priznati i ovisnici o internetu, profesionalci, surferi… Kada Facebook izmijeni pravila privatnosti ili neki uređaj prestigne iPhone – vi ćete za to znati! Dobrodošli na Netokraciju.

Specijalist

Specijalist je regionalni online magazin o internet poslovanju. Specijalist na jednom mjestu okuplja velik broj internetskih stručnjaka (specijalista) koji pišu o raznim temama. Teme su podijeljenje u 7 osnovnih kategorija: business, komunikacije, mediji, projekti, tehnologija, novosti i društvene mreže. Koncept magazina zamišljen je kao projekt koji će umjesto redakcije imati veći broj nezavisnih urednika koji će se brinuti za kategoriju koja im je dodjeljena i truditi se kako bi ta kategorija imala što kvalitetniji sadržaj. Ideja projekta je okupiti većinu stručnjaka za online poslovanje na jednom mjestu – iz cijele regije: Slovenija, Srbija, BiH, Crna Gora i Hrvatska.

Web poduzetnik

Online magazin Web Poduzetnik sadržavati će vijesti iz svijeta web businessa, intervjue sa poznatim web poduzetnicima, edukativne članke iz domene prodaje i marketinga te savjete oko pokretanja vlastitog web projekta. Trenutačno donosi članke o tome kako zaštiti svoju web ideju, tajanstvenom web projektu u kojem sudjeluju ljudi iz Srbije i Hrvatske… Magazin je izašao 06.01.2010.godine a urednik i voditelj projekta je Tomislav Car. Izdavač je Studentski Oglasnik d.o.o.

Jednu od varijanti predstavljavljanja različitih vrsta online medija čini i Online Media Landscape (3.0) Taxonomy, koji se može pregledati i preko nedavno postavljene prezentacije (blog post na engleskom jeziku).

Praktično, sve vrste online medija svrstane su u pet velikih kategorija, koje su kreirane u kontekstu različitih vrsta uticaja koje različite vrste online medija imaju u svojoj prirodi:

Brend Mediji (Brand Media)

Za ovu vrstu medija karakteristična je činjenica da u poslednje vreme slabi granica između Web sajtova klasičnih medija i online medija koji ne postoje “dalje” od Interneta. Praktično, popularnost određenih “čistih”online medija postaje sve više uporediva sa popularnošću Web sajtova klasičnih medija, i to je sve češći slučaj u razvijenim ekonomijama (npr. blog Huffington Post).

I u našim krajevima različiti online mediji postaju sve prepoznatljiviji kao što su npr. Index.hr ili E-novine.

Termin Brend Mediji opisuje praktično stanje na Internetu gde su bitni popularni mediji, bez obzira da li potiču od klasičnih medija, ili ne.

Agregacioni mediji (Aggregation Media)

Potreba korisnika Interneta za filtriranjem informacija i razvoj RSS tehnologije omogućili su nastanak različitih tipova online servisa koji na jednom mestu plasiraju delove informacija sa različitih online izvora. Sa jedne strane, ovakvi servisi pomažu korisnicima da prate odjednom informacije iz različitih izvora, a sa druge strane ovakvi posećeni servisi donose značajnu posetu online medijima (servisi kao što su News Google, Digg, Delicious, itd.).

U ovim krajevima postoje posećeni servisi ovog tipa, kao što su npr. Croportal.net, Naslovi.net ili Vesti.rs. Što je veći broj vrsta ovakvih sajtova i što su ti sajtovi posećeniji, više raste posećenost Web sajtova koje prate ovakvi online mediji.

Amaterski mediji (Amateur Media)

Različiti pojedinci putem svojih naloga za različitim forumima, blogovima, Twitter ili Facebook nalozima kreiraju mišljenje svoje okoline. Ako ta “okolina” dalje prenosi istu poruku svojim prijateljima (pratiocima) i sl., na taj način se širi uticaj pojedinca na mrežu do koje dopire ova poruka, i kako vreme prolazi, sve je brži put dolaska bitnih poruka ovog tipa do nekog novinara ili uticajnog pojedinca (brand media) koji šire poruku mnogo dalje od klasičnog domašaja tzv. amaterskih medija.

Primeri ovakvih platformi koje omogućuju kvalitetno delovanje pojedinaca u našim uslovima su različiti forumi kao što je Forum.hr, Devprotalk.com, Blog.hr, Blor.rs, itd.

Potrošački mediji (Consumer Media)

Kada klasični Web sajtovi imaju uspeha u privlačenju komentara korisnika na nivou prikaza određenih proizvoda i usluga, i kada ovakvi prikazi krenu da utiču direktno na kupovinu prikazanih proizvoda i usluga, tada govorimo o tzv. potrošačkim medijima. Najveći svetski primeri ovakvih medija su reakcije čitalaca na online proavnicama što su Amazon.com ili IMDB.com, ili posebnim sajtovima u vezi sa preporukama kao što su TripAdvisor.com ili Epinions.com.

U ovim krajevima stidljivo se pojavljuju ovakvi servisi kao što je Putovanja.info, Usporedi.hr ili Stvari.net.

Kompanijski mediji (Custom Media)

Pad cena tehnologije izrade Web sajtova doneo  je sa sobom porast pojave online medija koji su u vlasništvu kompanija koje nisu u osnovi mediji, ali predstavljaju informacije po principu (online) medija. Razlika je u modelu zarade, gde kompanijskim medijima nije bitan advertajzing model zarade, jer se prihod nalazi na drugoj strani, i sama uređivačka politika ima za fokus kreiranje kvalitetnog online medija u kontekstu potreba ciljnih grupa.

Primeri ovakvih medija su GSK Alli, UPS Compass, a u našim krajevima portali kao što su Tportal ili MTSMondo govore o tome kako snaga online medija može da bude iskorišćena za potrebe kompanije koja je njegov vlasnik.

Svaka osoba u Hrvatskoj koja se bavi internetom upoznata je sa Gemiusom. To je istraživanje posjećenosti hrvatskih web stranica, koje računa samo domaće korisnike. Osim web skripte koja očigledno usporava svaki sajt koji sudjeluje u istraživanju, Gemius ima i telefonski dio istraživanja, pomoću kojeg nadopunjuje rezultate. Što je presudno za rezultate 7 najposjećenijih sajtova u Hrvatskoj?

Prema onome što sam saznao proteklih godina, donosim vam kratku analizu. Također sam naveo broj zaposlenih na pojedinim portalima kako bi dobili širu sliku o tome koliko im je prihoda potrebno kako bi pokrili osnovne troškove.

Pozivam sve one koji imaju više informacija da ih napišu u komentarima, u slučaju da sam nešto izostavio.

1. Net

Kao jedan od prvih sajtova na internetu (Iskon.hr) u vrijeme dok su rijetki imali e-mail adresu, Net.hr je pokupio puno korisnika koji su koristili njihov Iskon mail. Redovita ulaganja u razvoj novih aplikacija koje se nalaze na poddomenama (forum.net.hr, freemail.net.hr), kasnije Chat i Trosjed društvena mreža, također su presudan faktor za održavanje liderske pozicije na Gemiusu, iako ne mogu parirati glavnom dijelu portala u kojem se nalaze članci. Jedna od najposjećenijih rubrika je Webcafe. Prema impressumu na Net-u je zaposleno cca. 30 osoba.

2. Index

Svojim sadržajem se izdigao na 2. poziciju, većinom zahvaljujući tome što u sebi ima i forum i sposobne ljude koji rade na SEO (optimizaciji sajta za tražilice). Koliko znam sajt je jako posjećen iz inozemstva (poglavito Ex Yu regije), što se na Gemiusu ne može vidjeti jer se računaju samo Hrvatski posjetitelji. U sebi ima sustav koji najčitanije članke duže zadržava na naslovnici. Prvi veliki skok imao je zbog Severininog porno filma. Sajt je podijeljen u 3 glavne rubrike (Vijesti, Sport, Xmag). Dugo vremena je bila popularna rubrika Nightlife u kojoj su fotke iz noćnih klubova. Prema impressumu na Indexu je zaposleno cca. 20 osoba.

3. Forum

Najveći hrvatski forum većinu svoje posjećenosti može zahvaliti Google-u, iako ima veliku bazu registriranih korisnika koji svakodnevno doprinose novim raspravama. Tokom jednog mjeseca sigurno ćete barem jedan put otvoriti Forum.hr kao prvi rezultat za pojam koji tražite na Google-u.

4. T-portal

Portal je nastao kao online prisutnost T-com-a, iako sudeći prema oglasima koji se vrte na njemu T-com ne iskorištava to što ima. Prilikom redizajna odbacili su većinu starijih članaka te tako izgubili veliki dio posjete preko Google-a. Prije redizajna bili su 2. po posjećenosti i disali za vrat Net.hr-u. Imaju popularan e-mail, te razne komunikacijske servise, karte gradova, itd…. Prilikom instalacije Max Adsl-a svim korisnicima se T-portal postavlja kao homepage, što je mnogo korisnika ostavilo nepromijenjeno. Prema impressumu na T-portalu je zaposleno cca. 50 osoba.

5. 24sata

Web medij vezan uz dnevne novine. Svoju snagu može zahvaliti svojem nagrađivanom dizajnu, sadržaju (prevladava žutilo), te tome što je dio Styrija medijske grupe koja međusobno promovira svoje brendove (Večernji list, 24 sata, Njuškalo, itd..). Također ulažu u SEO.

6. Blog

Svoju popularnost je stekao dok je još bio u vlasništvu Monitor.hr-a. Omogućuje svakom korisniku da napravi svoj internet dnevnik na poddomeni koju izabere, ali unutar domene blog.hr, tako da se sav promet korisnika broji Blogu. Zahvaljujući Google-u ima ogroman broj posjetitelja koji dolaze na neke od 780.000 blogova.

7. Njuškalo

Oglasnik koji je posjećeniji od Oglasnik.hr-a zahvaljujući ogromnim ulaganjima u SEO i plaćenom oglašavanju na Google-u, te promociji u medijima Styria grupe.

Napomena: kao izvor informacija o posjećenosti korišten je Gemius Audience za 10. mjesec 2009. godine – audience.com.hr

Vodeći portal MojPosao.net dobio je svog konkurenta Posao.hr dvije godine nakon svog osnutka, no bolji menadžment i povezanost s brojnim tvrtkama i medijima zadržao ga je nvodećoj poziciji unatoč boljoj domeni koju Posao.hr ima.

Uvjerenje da je vodeća uloga MojPosao.net-a  prečvrsta odbilo je Bonnier Business Press od osnivanja job portala u Hrvatskoj, no neki drugi nisu se dali pokolebati: Večernji je pokrenuo svoju BiramKarijeru.hr, a tu je i niz projekata iza kojih stoje manje tvrtke ili pojedinci poput Zivotopis.hr-a, rep.hr-a, Specijalist.hr-a, Spremacica.com i gotovo desetak manjih.

Unatoč pozadini snažne medijske korporacije Styrie, BiramKarijeru.hr nije ostvario veći uspjeh što se uglavnom može pripisati neiskustvu i manjku ideja i motivacije kod vodećih ljudi tog portala. Iako je sami web napravljen vrlo profesionalno, sitni detalji poput objavljenih oglasa kojima je prošao rok prijave i loš pristup tvrtkama za sada govore kako se čak ni drugi portal na tržištu, Posao.hr ne mora bojati moćnog konkurenta.

Pokretači portala Zivotopis.hr očito su bili svjesniji situacije na tržištu pa su se odlučili boriti besplatnim oglasima za posao i s manjim sredstvima uspjeli su postići posjećenost koja je jedno vrijeme bila ispred a sad je u rangu one BiramKarijeru.hr-a, ukoliko je suditi po podacima s Alexe.

S obzirom na povezanost portala MojPosao.net s brojnim medijima, čini se da bi šansu za brže zbacivanje tog portala s vodećeg položaja trenutno imao jedino portal koji bi bio u vlasništvu neke televizijske kuće, s obzirom da jedino televizijska kuća može ravnopravno konkurirati većem broju medija, što dokazuje i primjer portala dnevnik.hr koji je često u top deset hrvatskih portala baš zahvaljujući televiziji, a ne samom Internetu.

Svoj udio u cijeloj priči traže i specijalizirani portali poput mog Rep.hr-a koji je trenutno najposjećeniji specijalizirani job portal u Hrvatskoj. Iako prvenstveno predviđen kao portal za računalne i ekonomske poslove, trenutno je znatno više okrenut IT-u, i to ne samo kroz poslove nego i kroz članke.

Iz sadašnjeg iskustva mogu reći kako su se članci pokazali izvrsnim načinom za privlačenje dodatne posjećenosti i dovođenjem posjetitelja preko Googlea koji u nekim slučajevima na taj način i otkriju da portal postoji, što je vjerojatno razlog zbog kojeg i dva vodeća portala imaju članke koji nakon redizajna tih portala zauzimaju značajnije mjesto nego ranije.

I na kraju, prilikom promatranja situacije na tržištu treba uzeti u obzir i krizu koja se slučajno poklopila s pojavljivanjem novih portala na tržištu koja im s jedne strane nije išla u prilog zbog smanjenog broja novih poslova, ali istovremeno pozitivno djeluje zbog sve većeg broja nezaposlenih ljudi.

Donošenje ovakve odluke je izuzetno jednostavno i lako i može se desiti u najkraćem mogućem trenutku. Zašto? Ako si pokušamo od oka izračunati koji su nam troškovi za pokretanje nekog internetskog posla, nazvati ćemo ga Internetski projekt, vrlo brzo možemo doći do zaključka da baš u ovom trenutku, kad ispijamo kavu i ne znamo kako pametno utrošiti slobodno vrijeme, a novčaniku imamo i više nego dovoljno financija za pokretanje projekta.
Odluka je pala. Projekt već postoji, samo posjetitelji to još ne znaju.

Nakon ovakve, usudio bih se reći ishitrene odluke, vrlo je vjerojatno da ćemo svjedočiti još jednom propalom, neuspješnom i ne potencijalnom Internetskom projektu.

Kako bi trebao izgledati početak svih početaka naše on-line avanture?

Prvo pitanje koje si moramo postaviti je u čemu smo mi to dobri? Odnosno, što mi to znamo i što možemo podijeliti s našim potencijalnim čitateljima? Ako i kad dođemo do odgovora koji nas zadovoljava, koji nam je oke, i za koji smatramo da smo kompetentni i da ćemo pronalaziti dovoljno vremena i volje za održavanjem, postavljamo si slijedeće pitanje. Slijedeće pitanje je ujedno i naš prvi zadatak u nekom budućem Media planu kojeg vodimo uz taj projekt.

Mali osvrt, Media plan. Media plan je u principu zbir aktivnosti koje nam služe promociji našeg projekta širem spektru posjetitelja, a kasnije taj isti Media plan nam definira i načine te elemente zarade, odnosno, pokrivanja troškova.

Prvi korak media plana našeg projekta je analiza tržišta, odnosno, moramo dobro istražiti koliko smo uopće konkurentni na internetskom tržištu i to postavljajući si osnovna pitanja, a to su: Koliko već web stranica s tom temom postoji? Kolika je njihova posjećenost? Koliko često su ažurirane? Tko stoji iza svega toga? Ovo potonje pitanje nam je možda i najbitnije, jer vrlo često možemo naići na, nama osobno, ne baš atraktivne stranice, ali ako iza njih stoji neka velika i renomirana tvrtka, naj pamentnija odluka nam je ne ići u direktan sukob za tržište s njima. Znači, nema smisla raditi novinski portal na hrvatskom tržištu, jer konkurencija ima razvijenu redakciju, novinare, marketing, određeni budžet o kojem samo možemo sanjati. Ako krenemo takvima konkurirati teško da ćemo ikad postati bolji, jači i kvalitetniji od njih.

Vratio bih se korak unatrag, prije analize tržišta, prilikom odlučivanja i pronalaženja naše niše bitno je da budemo što precizniji, koncizni i da ne idemo u širinu. Znači općeniti novinski portal je da tako velim “ćorak”, pucanj u prazno i velike su šanse da ćemo ga za tjedan ili malo više zanemariti, ugasiti i odustati od ideje. No, ako se odlučimo za nešto užu specijalizaciju, kao na primjer portal/blog/web o određenoj vrsti automobila, nekog proizvoda ili djelatnosti onda su šanse za taj portal daleko veće. Ukoliko mi već imamo razvijenu offline djelatnost, recimo uzgoj, berbu i prodaju tartufa, onda su nam stvari oko odlučivanja o projektu znatno jednostavnije.

Krajem devedesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u je bio izrazito razvijen pojam affiliate marketing. Affiliate marketing je ništa drugo nego neka vrsta posrednika u prodaji. Dakle, imali smo već definirane web dućane, prodavače, proizvođače koji su na Internet plasirali svoje proizvode i to na način da su gradili mrežu korisnika koji su za određenu proviziju promovirali i prodavali njihov proizvod. Ti korisnici, prodavači, vlasnici web stranica su radili usko specijalizirane internetske stranice čija je niša bila jedan jedini proizvod. Odlika takvih stranica je bila jednostavnost, puno optimiziranog sadržaja i uvijek su završavale s linkom za kupnju. Dosta ljudi je steklo bogatstvo na taj način, ali još je više ljudi koji nikad nisu osjetili pravi žar affiliate prodaje, jer su jednostavno odlazili u širinu.

Zašto imati samo jedan anti virusni program, kad ih mogu imati deset. Zašto samo antivirusne programe? Zašto samo programe? I tako su nastajali setovi niše stranice koje jednostavno nisu davale kupcu nikakvu ozbiljnost, sigurnost ni želju da pegla karticu na toj stranici. Naprotiv, ljudi su bježali od takvih stranica, jer je bilo očito da je glavni cilja zarada, zarada i samo zarada. Kupac ne da je bio u drugom planu, za kupca uopće nije bilo plana. Vlasnici tih stranica bi kao odgovor na to iste napunili Adsense oglasima i sličnim PPC kampanja kako bi izvukli koji cent, dolar od posjetitelja. S godinama je sve to palo u vodu, kupac je postao pametniji i sve ga je teže nagovoriti na kupnju.

Vratimo se mi našoj temi pokretanja internetskog projekta. Postoji jedna izreka koja nikad neće pasti s trona izreka, a to je “Content is a King”, dakle “Sadržaj je kralj”. Pod time se misli da je glavni adut svake web stranice njezin sadržaj. Nešto što će privući ljude da dođu na stranicu.

Stoga, ako se bavite uzgojem i berbom tartufa i iskusni ste u tome, onda će vaša stranica o berbi tartufa biti ujedno i vaš jedini Internetski projekt. Na njoj će biti baš sve o tartufima, povijest, uzgoj, berba, recepti, društvena mreža ljubitelja tartufa, forum berača tartufa, blog namijenjen ljubiteljima i konzumentima tartufa, komentari, galerije, … Dakle, kad posjetitelj dođe na vašu stranicu, nemojte ga zasipati raznim Adsense oglasima, banerima jer će on vrlo brzo otići i vjerojatno se nikad više vratiti, barem ne namjerno. Vaša jedina misija na Internetskom projektu o tartufima je da ga zadovoljite. Da ga educirate, da ga “napalite” na tartufe, on je ovdje, njegov jedini izlazni link je web dućan s tartufima. Web dućan je ujedno i glavni, osnovni izvor financiranja vašeg projekta.

Elementi financiranja

Spomenuo sam prije da nije ispravno zasipati posjetitelja banerima, oglasima i sličnim marketinškim trikovima, no to ne znači da ih ne smijete imati. Svakako na vašem projektu predvidite mjesta za najviše dva banera koja ćete vi ili vaš web dizajner “ukusno” utopiti u sam web site. Ne smijete ih nametnuti kao glavni dio web stranice jer to su tartufi, već kao jedan sporedni element, koji je ovdje više kao edukativna , a ne marketinška nota. Jedna savjet, ako već planirate koristiti Google Adsense oglase, onda neka to budu slikovni baneri dimenzija 728×90 i 300×250 piksela.

Ovo bi bio jedan uvodni članaka o pokretanju Internetskog projekta, u slijedećem ću se pozabaviti malo više o samom konceptu stranice te osnovnim elementima na njoj.